Socijalna psihijatrija, Vol. 47 No. 3, 2019.
Pregledni rad
https://doi.org/10.24869/spsih.2019.318
Javljanje sumanutosti u bolesnika s demencijom – pregled literature
Oliver Kozumplik
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, Zagreb; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Medicinski fakultet, Osijek
Suzana Uzun
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, Zagreb; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Medicinski fakultet, Osijek
Dubravka Kalinić
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, Zagreb; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Ivan Požgain
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Medicinski fakultet, Osijek
Ninoslav Mimica
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, Zagreb; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Pregled literature koja se odnosi na javljanje različitih tipova sumanutosti u osoba s demencijom i njihovo liječenje. Metode: Literatura je pretraživana korištenjem PubMed-a. Pregled literature: Kod starijih osoba s demencijom često se javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali sadržaj sumanutosti u starijih osoba razlikuje se od sumanutosti kod mlađih pojedinaca. Analiza sumanutosti halucinacija treba ispitati alternativne etiologije, uključujući pogrešnu dijagnozu i nesporazum, pogrešno tumačenje stvarnosti zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, neodređenih senzacija, delirija i medicinskih uzroka. Nefarmakološki tretmani učestalo proizlaze iz etiologije kao što su poboljšanje osjetilnih funkcija putem slušnih pomagala ili naočala, provođenje stimulacije, mijenjanje ranijih situacija kod kojih postoji sklonost pogrešnom tumačenju (npr. odrazi u prozorima), ili izbjegavanje pogrešnog tumačenja (npr. osiguravanjem da je odgovarajući objekt dostupan te da nema osjećaja gubitka ili pokradenosti). Zaključci: Podatci iz literature pokazali su da se kod osoba s demencijom često javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali su također pokazali razlike u učestalosti različitih tipova deluzija u demenciji. Osim farmakoterapije, bolje razumijevanje etiologije pogrešnog tumačenja stvarnosti (zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, itd.) pokazuje važnost nefarmakoloških oblika liječenja koji često proizlaze izravno iz etiologije ovakvih simptoma. Daljnja istraživanja potrebna su za stjecanje boljeg razumijevanja etiologije sumanutosti u osoba s demencijom, te za pronalaženje učinkovitog liječenja.
Ključne riječi
Alzheimerova bolest; Demencija; Halucinacije; Sumanutosti
Hrčak ID:
232316
URI
Datum izdavanja:
12.11.2019.
Posjeta: 1.887 *