Izvorni znanstveni članak

Kritička analiza Prijedloga pete novele Kaznenog zakona

Aleksandar Maršavelski ; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Damir Juras ; MUP RH, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu se, polazeći od stajališta pravne teorije, sudske prakse i
statističkih podataka, daje kritička analiza prijedloga pete novele Kaznenog
zakona, s posebnim osvrtom na pooštrenje zakonske kaznene
politike za kaznena djela s elementima nasilja. U uvodnom dijelu ističe
se da bi nedoumice i nesuglasja u praksi prvenstveno trebalo rješavati
ispravnim tumačenjem zakona, a zatim se u zasebnim poglavljima prikazuju
najvažnija područja predložene novele. Stajalište autora jest da
je predlagatelj Zakona posegnuo za pooštravanjem kazni za određena
kaznena djela protiv života i tijela zbog iznimno blage kaznene politike
sudova. Zakonodavna intervencija u kaznena djela protiv osobne
slobode obuhvaća kaznena djela prijetnje i nametljivog ponašanja,
kojima se dodaju nove kvalifikatorne okolnosti, a progon će se ubuduće
poduzimati po službenoj dužnosti. Iako ni teorija ni praksa nisu
dovodili u pitanje kazneno djelo teškog sramoćenja, zakonodavac se
neopravdano, neočekivano i nenajavljeno odlučio za njegovo brisanje,
dajući za to neprihvatljivo i netočno obrazloženje – naime, suprotno
navodima predlagatelja, zaštita časti i ugleda od neistinitih činjeničnih
tvrdnji moguća je učinkovito i potpuno samo uz građanskopravnu i
kaznenopravnu zaštitu, a navedeno kazneno djelo sadržano je u zakonodavstvima
država koje su bile uzor pri izradi Kaznenog zakona.
Brisanjem kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka i njegovim
uklapanjem u kazneno djelo silovanja neće se riješiti problem pogrešnih
kvalifikacija uočen u praksi niti će doći do strožeg kažnjavanja
jer je za temeljni oblik silovanja i dalje moguće izreći uvjetnu osudu.
Kao novo obilježje kaznenog djela nasilja u obitelji uvodi se dugotrajna
patnja, a nedoumice u praksi, glede procesuiranja djela kada je žrtva
zadobila tjelesnu ozljedu, otklanjaju se usporednom novelom Zakona
o zaštiti od nasilja u obitelji, uslijed koje će svaka tjelesna ozljeda biti kvalificirana kao kazneno djelo. Novelom se propisuje novo kazneno
djelo prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili
javnom službeniku, ali se tim djelom navedene osobe štite samo kada
ih se sprječava u obavljanju njihove radnje. U praksi se kao problem
može pojaviti nepostojanje zakonske definicije javnog interesa i javnog
službenika. Uz isticanje i drugih predloženih zakonskih promjena
(inkriminiranje samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom,
proširenje statusa službene osobe na radnike u odgoju i obrazovanju i
socijalne radnike i drugo), autori u zaključku ističu da do postroženja
sudske kaznene politike neće doći samo uslijed zakonskih promjena,
već je potreban i snažan i ustrajan angažman državnog odvjetništva
u predlaganju sankcija i podnošenju žalbi kod neadekvatno izrečenih
kazni.

Ključne riječi

Kazneni zakon; teško sramoćenje; spolni odnošaj bez pristanka; silovanje; kaznena djela protiv života i tijela; prijetnja; nametljivo ponašanje; prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi

Hrčak ID:

232777

URI

https://hrcak.srce.hr/232777

Datum izdavanja:

2.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.499 *