Pregledni rad
https://doi.org/10.47960/2637-2495.2018.26.168
NASILJE U PORODICI KROZ PRAVNI OKVIR U BOSNI I HERCEGOVINI
Safet Mušić
Sažetak
U Bosni i Hercegovini zbog tradicionalne ukorijenjenosti rodnih stereotipa u socijalnoj i kulturnoj strukturi, bosanskohercegovačko društvo percipira nasilje u porodici kao vaspitnu mjeru i stvar privatnog života. Problem nasilja u porodici se na taj način regeneriše i
nastavlja uslijed poricanja i šutnje većine članova društva, ali i nesistematičnog i nedosljednog pristupa ovom problemu relevantnih državnih institucija. Jedan od ključnih problema je i nedostatak sistematično prikupljenih i dostupnih podataka o broju slučajeva nasilja u porodici, koji bi potom poslužili u svrhu podizanja svijesti javnosti i državnih organa o ovom problemu i potrebi njegovog urgentnog rješavanja. Bez obzira na relativno zadovoljavajući pravni okvir u Bosni i Hercegovini, nedostatak adekvatne primjene u praksi onemogućava efikasnu zaštitu i ne pruža sigurnost oštećenim stranama, odnosno žrtvama nasilja u porodici. Zbog tih razloga postoji određeni nivo manjka povjerenja u rad nadležnih zaštitnih mehanizama, zbog čega se veliki broj žrtava nasilja ustručava od prijavljivanja akta nasilja nad njima. Nemali broj žrtava koje prijave nasilje u velikom broju koriste svoje pravo da ne svjedoče protiv počinitelja, čime se stvara začarani
krug nasilja. Tokom istraživanja obrađeni su i pravni aspekti nasilja u porodici u pogledu pozitivnog prava, odnosno zakona te konvencija koje je ratificirala Bosna i Hercegovina na čelu s Istanbulskom konvencijom. Države potpisnice Konvencije se obavezuju na sprovođenje njenih
odredaba, što u nekim slučajevima iziskuje donošenje novih zakona i odredaba u već postojeće zakone u datoj državi. Shodno rezultatima istraživanja koje je urađeno u sklopu rada, najveći problem nasilja
u porodici jeste neprijavljivanje nasilja od strane žrtve nasilja, te neadekvatan odgovor nadležnih institucija na potrebe žrtve nasilja. Neophodno je ukazati na uočene nedostatke kako bismo doprinijeli prevenciji stvaranja “začaranog kruga” gdje društvo nije pravovremeno i
adekvatno pomoglo žrtvi nasilja. Stoga postoji mogućnost da žrtva postane zlostavljač, odnosno počinioc nasilja može razviti stav da je nasilje prihvatljivo te može biti u korelaciji sa drugim društvenim negativnim pojavama. Metode koje će biti korištene u izradi ovog rada su: metoda komparacije i analize, metoda analiza sadržaja, metode ispitivanja, odnosno ankete i statistička metoda.
Ključne riječi
nasilje; porodica; nasilje nad ženama; odgovor zakonodavstva na nasilje; zaštita od nasilja u porodici.
Hrčak ID:
233373
URI
Datum izdavanja:
28.12.2018.
Posjeta: 3.909 *