Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mjrl3uxnq9
Status crvene lunje Milvus milvus u Hrvatskoj na temelju satelitskog praćenja: prostorno i vremensko pojavljivanje te ponovno gniježđenje
Adrian Tomik
; HDZPP
Josip Ledinšćak
Dora Dvoržak
Jelena Kralj
orcid.org/0000-0002-1500-5897
; Zavod za ornitologiju HAZU
Ivan Literák
; Department of Biology and Wildlife Diseases, Faculty of Veterinary Hygiene and Ecology, University of Veterinary and Pharmaceutical Sciences Brno
Hynek Marušík
Stanislav Vyhnal
; Department of Biology and Wildlife Diseases, Faculty of Veterinary Hygiene and Ecology, University of Veterinary and Pharmaceutical Sciences Brno
David Horal
; Nature Conservation Agency of the Czech Republic
Rainer Raab
; Technisches Büro für Biologie
Péter Spakovszky
; Technisches Büro für Biologie
Jochen Steindl
; Technisches Büro für Biologie
Sažetak
Crvena lunja nastanjuje otvorena mozaična staništa zapadnog palearktika s najvažnijim gnijezdećim populacijama u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Prema istoku Europe brojnost parova postaje sve manja. U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Ranije se gnijezdila na istoku Hrvatske, a posljednje gniježđenje je zabilježeno 1968. godine kod Migalovaca. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. Ovaj rad daje kratak pregled rezultata dobivenih analizom podataka sa satelitske telemetrije. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima, prateći osnovni smjer JJZ do zimovališta u Italiji, dok manji broj jedinki seli u smjeru JI i zimuje u Grčkoj. Između 2014. i 2018. zabilježeno je zimovanje četiri označene crvene lunje u Hrvatskoj (po jedna ptica u Baranji, istočnoj Slavoniji, srednjoj Posavini i Pokupskom bazenu), s dolaskom na zimovališta većinom ulistopadu i odlaskom oko sredine ožujka. Terenski obilasci su pokazali da se tijekom zime crvene lunje u manjim skupinama (3-13 jed.) okupljaju na redovito korištenim noćilištima (šumarci, drvoredi i sl.) te je na dva mjesta utvrđeno zajedničko noćenje s crnim lunjama Milvus migrans. Tijekom ranog proljeća 2018. godine jedna od crvenih lunja zadržavala se u istočnoj Slavoniji južno od Đakova te se sumnjalo na mogući pokušaj gniježđenja. Radilo se o mladoj ženki s uređajem AUKI49 označenoj kao ptić prstenom C144030 tijekom 2016. godine u okolici Břeclava u Češkoj, nakon čega je u dva navrata zimovala u Italiji i redovito selila preko Hrvatske. Obilaskom terena u travnju opaženo je svadbeno ponašanje ženke i mužjaka crvene lunje bez oznake, dok je u svibnju na istom mjestu na rubu šume hrasta i graba pronađeno gnijezdo na hrastu lužnjaku i ženka koja je sjedila u njemu. Početkom lipnja tijekom provjere gnijezda nisu pronađeni mladi, već samo nekoliko pera i jedno napuklo jaje crvene lunje. Mužjak je uočen iznad šume dok je ženka netom prije napustila područje i uputila se prema Češkoj. Na temelju analize uzorka kretanja ženke tijekom proljeća odnosno činjenica utvrđenih terenskim obilascima, pretpostavlja se da se u gnijezdu najmanje jedan ptić uspješno izlegao te da je vjerojatno postao žrtvom predacije. Iako tijekom
2018.godine par crvenih lunja nije othranio nijednog ptića, nedvojbeno je dokazano ponovno gniježđenje vrste nakon 50 godina izostanka. Tijekom zimovanja i gniježđenja u Hrvatskoj crvene lunje su koristile mozaična nizinska poljoprivredna područja s manjim njivama, livadama, drvoredima i šumarcima. Noviji podaci prikupljeni tijekom zimskog prebrojavanja ptica odnosno satelitskim praćenjem ptica iz sjevernijih populacija, pokazali su da je crvena lunja redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj te redovita zimovalica, prvenstveno u istočnoj Slavoniji i Baranji. Gnijezdeća populacija crvene lunje u srednjoj Europi pokazuje blago rastući trend te se u narednim godinama može očekivati eventualni pronalazak novih gnijezdećih parova i u Hrvatskoj.
Ključne riječi
crvena lunja; Hrvatska; satelitska telemetrija; gniježđenje; fenologija
Hrčak ID:
233397
URI
Datum izdavanja:
31.1.2020.
Posjeta: 2.289 *