Prethodno priopćenje
Crkva kao inspirator Stossmayerove politike - poseban osvrt na službu župana
Slavko Slišković
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.) živio je u vremenu dok je vjera bila neizostavan dio društvenog identiteta, a Crkva važan čimbenik na socijalnom i političkom polju. Zaseban vjerski zakon bio je jedno od najstarijih municipalnih prava i simbol hrvatske neovisnosti o Ugarskoj. Već po svojoj službi biskupa bosanskog ili đakovačkog i srijemskog, bio je u samom vrhu Županije virovitičke i bez titule župana, a njegova karizmatska osobnost pridonosila je tom ugledu. Nije manje važno ni biskupovo osobno uvjerenje o povezanosti vjerskog i narodnog koje je lijepo iskazao u svome geslu “Sve za vjeru i domovinu”. Priznajući postojeći društveni poredak, često naglašava da “svaka oblast dolazi od Boga”, ističe odgovornost koju u sebi nosi te se ne miri sa zlouporabama. Zato je službu župana vršio ne umanjujući njezino značenje i ugled, ali nastojeći biti na korist puka. Te su osobine sretan spoj našle i u samoj biskupovoj osobnosti. Unatoč dubokoj ukorijenjenosti u aristokratske krugove, nikad nije zaboravio i skrivao svoje siromašno podrijetlo. Uvjerenje, koje je osobito snažno pokazao na I. vatikanskom saboru govoreći o biskupskoj kolegijalnoj odgovornosti za opću Crkvu – da svaki segment vlasti pridonosi uspješnom funkcioniranju cjeline – potiče ga da kao župan dijeli radosti i žalosti, brige i nade cijele Hrvatske i Monarhije. Njegov nastupni govor tako daleko nadilazi okvire županije, a donekle i okvire političke realnosti. Svetopisamski “Hvalospjev ljubavi” nastoji pretočiti u konkretnu društvenu stvarnost. Na taj se način župan Strossmayer nije odrekao prvobitne biskupske zadaće da bude nositelj ideala. Unatoč svijesti o ljudskoj slabosti koja ne dopušta njihovo cjelovito ostvarenje, još uvijek vjeruje u čovjeka da mu ih ne želi oduzeti i brani ga od svih koji to pokušavaju. Na političkom polju tu vjeru prenosi na cijeli narod, osobito stoga što službu župana preuzima u trenutku kada je ponovna ustanova županija značila početak obnove starog ustavnog poretka u Hrvatskoj. Nemogućnost ostvarenja tih ideala ne umanjuje njihovu vrijednost nego još više naglašava veličinu i dosljednost osobe koja za njih živi i nije spremna njima kockati. Kad su dovedeni u pitanje, Strossmayer se odriče županske časti. Pridonijelo je tomu i preveliko opterećenje, a preslab utjecaj, dok bi se u javnosti stvorio dojam njegove potpore aktualnoj vlasti. Ne treba zaboraviti da se nalazio na čelu županije poznate po svome mađaronstvu, a prisiljen je boriti se protiv bečkog centralizma ujedno pazeći da ne podlegne mađarizaciji. Sve su to razlozi da, unatoč kratkotrajnom ostanku na tom položaju, od županijske skupštine bude nazvan “osnovatelj novog života trojedne kraljevine”.
Ključne riječi
Strossmayer; župan; vjera; identitet; Crkva i politika
Hrčak ID:
21580
URI
Datum izdavanja:
27.12.2007.
Posjeta: 1.311 *