Arti musices, Vol. 50 No. 1-2, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/90836cwo2y
Tragovi mitologizacije u operi i/ili tragom mitologizacije opere. Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca
Rozina Palić-Jelavić
orcid.org/0000-0001-9661-3298
; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Povijesni pisani izvori i usmene predaje o Nikoli Šubiću Zrinskom sublimirani su u jednome od književnih izvora (drami Zriny Theodora Körnera), za kojim je Zajc kao skladatelj i glazbeni tumač Badalićeva libreta (putem opere) bio posegnuo. U stanovitoj se mjeri u Zajčevu djelu mitologiziralo značenje toga lika i zbivanje oko njega već tada (u vrijeme pojave djela), ali i poslije, odnosno mitologizirao se i Zrinski kao ideologem. Naime, neovisno i istodobno s viđenjem »života« povijesne ličnosti Zrinskoga protječe i razvija se »život« opernoga lika, koji je tijekom svojega opstojanja na glazbenoj sceni kao ideologem također bio otvoren mitologizaciji. Tako je povijesna tema, koja je postala mitom u poimanju jedinstva branitelja, kršćanske zajednice i žrtve za domovinu, preslikala ovo svoje značenje i u imagem opernoga lika, kakav je orisan u Badalićevu libretu. Mitologizacija nekih od ideologema u Zajčevoj operi (Siget, Zrinski, U boj!) što su poslužili kao primjer znatno je pridonijela naglašavanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Riječ je o pojmovima koji dobivaju više značenja (ili nose »višak« značenja) i kao takvi poprimaju svojstva srodna mitskoj svijesti (mitologemi), koja uspostavlja svijet simbola.
Ključne riječi
Nikola Šubić Zrinjski / Nikola Šubić Zrinski; Ivan pl. Zajc; Hugo Badalić; hrvatska nacionalna povijesna opera; 19. stoljeće; nacionalni identitet; ideologemi; mitologizacija
Hrčak ID:
234080
URI
Datum izdavanja:
6.12.2019.
Posjeta: 1.276 *