Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2020.1.6
TERMOHIDROMEHANIČKI EFEKTI NA STIJENI DUBOKOGA GEOLOŠKOG ODLAGALIŠTA SKORIŠTENOGA NUKLEARNOG GORIVA
Želimir Veinović
orcid.org/0000-0002-1572-2191
; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
Galla Uroić
orcid.org/0000-0003-4114-5225
; Eugena Kvaternika 13, 44320 Kutina
Dubravko Domitrović
orcid.org/0000-0001-9861-8471
; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
Leon Kegel
; ARAO Agency for Radwaste Management, Litostrojska cesta 58A, 1000 Ljubljana
Sažetak
Donošenjem Nacionalnoga programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnoga otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva Vlade Republike Hrvatske pitanje upravljanja radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj postaje aktualno. Suvlasništvo nad Nuklearnom elektranom Krško (NEK) znači da polovina pogonskoga i dekomisijskoga otpada te istrošenoga nuklearnog goriva (ING) pripada Hrvatskoj. Za sada se ING čuva u bazenu NEK-a, a predviđeno je i suho skladištenje do trenutka odlaganja. Generički projekt odlagališta ING-a već je prošao drugu reviziju i recenziju. Projektna ideja uključuje traženje lokacije na teritoriju obiju država te konceptualno rješenje tipa SKB-3V u kristaliničnoj stijeni. U radu je dana procjena termohidromehaničkih efekata (THME) odlagališta ING-a u kristaliničnoj stijeni (granodiorit) SKB-3V koncepta izradom numeričkoga modela u programima SIGMA/W, SEEP/W i TEMP/W. Simulacije su pokazale kako je moguće izgraditi odlagalište ING-a u kristaliničnim stijenama Hrvatske ili Slovenije, da je generički projekt dubokoga geološkog odlagališta dobro osmišljen i da je model termohidromehaničkih efekata ING-a na stijeni u Hrvatskoj/Sloveniji izvediv, što dokazuje podobnost stijenske mase za ovu svrhu.
Ključne riječi
termohidromehanički efekti; odlagalište; iskorišteno nuklearno gorivo; kristalinična stijena
Hrčak ID:
234226
URI
Datum izdavanja:
17.2.2020.
Posjeta: 2.268 *