Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31664/ripu.2019.43.07
Grafički plakati u rukopisnoj kronici iz Ulma: Vizualna reprezentacija Ugarskog Kraljevstva na njemačkim političkim letcima tijekom Velikog turskog rata (1683.–1699.)
Nóra G. Etényi
; Eötvös Loránd University, Faculty of Humanities, Early Modern History Department
Sažetak
Vijesti o ratu protiv Osmanskog carstva bile su popraćene propagandnim materijalima. Izdavačke kuće u Beču, Nürnbergu, Hamburgu i Augsburgu objavljivale su kronike, relevantne vedute, ratne dnevnike, inženjerske planove i službena izvješća.
O najvažnijim događajima i aktivnostima tijekom Velikog turskog rata svjedočio je i Eberhard Gockel (Göckel, 1636.–1703.), liječnik iz Ulma, u svojem dnevniku pisanom od 1678. do 1703. godine. Prikupljene vijesti o vojnim događanjima sagledao je iz aspekta udaljena svjedoka, istaknuvši najznačajnije trenutke rekonkviste. Kronici je priložio plakate i grafike s prikazima oslobođenih mađarskih utvrda i dvoraca, kao i velikih pobjeda nad Osmanlijama. S dobrim osjećajem za kvalitetu grafika, Gockel je birao djela renomiranih izdavača kao što su Jakob Koppmayer iz Augsburga, Johann Jonathan Felsecker i Johann Hoffmann iz Nürnberga te Michael Wening iz Münchena. Gockelova uporaba bakropisa ukazuje na sličnosti s poznatim suvremenikom i istinskim polihistorom Johannom Weichardom Valvasorom (1641.–1693.). Premda je kranjski aristokrat, sakupivši 7.921 grafiku imao daleko veći potencijal od liječnika iz Ulma, Goeckel se usredotočio na tematski specifične letke nastale 1683.–1687. godine, kupujući ih od Jacoba Koppmayera, Johanna Jonathana Felseckera i Johanna Hoffmana.
Gockel je shvatio političku ulogu protuturske propagande, ali i konkurenciju među saveznicima kada je riječ o reprezentaciji putem tiskanih medija. Kao građanin Ulma poštivao je interes Habsburške kuće, no uglavnom je bio usredotočen na ulogu carskih i švapskih trupa, a pojedina mjesta u tekstu smišljeno je koristio za prezentaciju svojega grada. Njegov ilustrirani rukopis pruža i detaljan opis borbe Ugarskog Kraljevstva protiv Osmanlija. Uključivši tri različita prikaza opsade tvrđave Nové Zámky 1685. godine, Gockel je pokazao da razumije strateški značaj ponovnog zauzimanja bivšeg središta Kapetanije. Međutim, liječnika nisu zanimale vojne akcije ni pripreme za ponovno osvajanje Budima, o čemu su cjelovite vojne dnevnike objavili Leopold Voigt u Beču i August Hanckwit u Regensburgu. U skladu s Gockelovim konceptom, tiskani dnevnici opisuju borbu tisuću i šesto švapskih vojnika u posljednjem velikom napadu 19. kolovoza, osobito ističući snažnu jedinicu od tri stotine ljudi u desnoj koloni, koja se uspjela domoći zelene zastave Osmanske garde. Gockel je zabilježio značajnu ulogu švapskih trupa uključivši u svoj dnevnik tri grafička prikaza, među kojima je upravo onaj s osmanskom zastavom koja zaprema dvije trećine kadra, popraćen zapisom da je švapske trupe predvodio grof Charles Gustav od Baden-Durlacha. Ta grafika, rađena prema crtežu Sixtusa Kummera iz Ulma, djelo je poznatog slikara iz Augsburga Johanna Ulricha Kraussa.
Usredotočen na vijesti o ratu s Osmanlijama 1683.–1688. godine, Gockel je zabilježio pobjede nad njima čak i nakon francuske invazije zapadno od rijeke Rajne 1688. godine. Kao kroničar Gockel je bio kritičan prema raznoraznim vojnim vijestima, a pokušao je također ostati nepristran u političkim i vjerskim pitanjima. Gockelova je kronika pružila čitateljima plakata mogućnost kritičkog razmatranja spomenutih događaja, dokazujući da su senzibilitet i znatiželja bili značajan dio identiteta građana Ulma.
Ključne riječi
Eberhard Gockel (1636.–1703.); rukopisna kronika iz Ulma; Veliki turski rat (1683.–1699.); rukopis ilustriran bakropisima; ilustrirani plakati; letci
Hrčak ID:
233939
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 1.403 *