Stručni rad
Kućne zadruge i njihove diobe u Đakovačkim Selcima u 19. stoljeću
Stjepan Brlošić
Sažetak
Stanovništvo Đakovačkih Selaca., od prvog spomena mjesta, pa sve do sada, doživljavalo je velike promjene, ne samo u broju stanovnika i domaćinstava, već i u nacionalnom sastavu, društvenim odnosima, gospodarstvu, tehničkom napretku, govoru i u drugim oblastima.
Do 1848. godine svi su stanovnici bili Slavonci (Hrvati), rimokatolici. Nacionalni sastav se mijenja kada su novonastala samovlasnička domaćinstva propala, a njihova imanja kupovali stranci, Nijemci i Mađari. Do 1878. godine i ukinuća kmetstva svi su stanovnici živjeli u kućnim obiteljskim zadrugama, koje su se nakon tog vremena, novim zakonskim propisima, počele dijeliti.
Zadruga je bila životna, radna, proizvođačka, potrošačka, vlasnička zajednica, više osoba raznih naraštaja i to uglavnom rođaka, koji žive na jednoj okućnici, u istoj kući i najednom ognjištu, u zajedničkom gospodarstvu i pod upravom Savjeta zadruge. Obavljala je socijalne, odgojne, društvene i druge funkcije za svoje članove.
Diobe kućnih obiteljskih zadruga u Đakovačkim Selcima imale su teške posljedice za kasniji život bivših članova zadruga. Od ranije cjelovitog gospodarstva i mogućnosti opstojanja i relativno dobrog života zadrugara, nastala su sitna mala domaćinstva, nesposobna za opstanak u novonastaloj situaciji. Rušio se običaj i patrijahalni život sela, a zadruge su kao ostaci starog prolazile krizu tog prijelaznog razdoblja. Tome su pogodovali doneseni zakoni koji su to htjeli riješiti u okviru opće modernizacije društva. Osiromašenje sela i socijalnu bijedu pokušalo se zaustaviti odlukama vlade o minimumu zemljišta za domaćinstvo, ali bez većeg uspjeha, te se kriza na selu nije mogla zaustaviti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
237135
URI
Datum izdavanja:
5.12.1995.
Posjeta: 502 *