Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.2

Istraživanje čaglja (Canis aureus) u Parku prirode Lonjsko polje akustičnom metodom i metodom fotozamki

Goran Gužvica orcid id orcid.org/0000-0003-1504-0446 ; OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb
Monika Petković ; OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb
Marko Augustinović orcid id orcid.org/0000-0003-4128-9034 ; OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb
Lidija Šver orcid id orcid.org/0000-0001-8418-4430 ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 590 Kb

str. 129-136

preuzimanja: 469

citiraj


Sažetak

Naglo širenje područja obitavanja čaglja, ali i povećanje gustoće populacije, govori o visokom stupnju prilagodlji­vosti te vrste različitim stanišnim uvjetima. Prije 15-tak godina, pojava čaglja na području Parka prirode (PP) Lonj­sko polje bila je sporadična, dok danas na tom području nedvojbeno egzistiraju teritorijalni čopori. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja broja i minimalne prosječne teritorijalne gustoće čopora čagljeva na području PP Lonjsko polje primjenom akustične metode i metode fotozamki.
Akustičnom metodom je procijenjeno da je na području PP Lonjsko polje u istraživanom razdoblju obitavalo 14 teritorijalnih čopora čagljeva, područje odaziva čagljeva bilo je od 186,30 do 214,50 km2 te se minimalna procijenjena gustoća čopora čagljeva kretala u rasponu od 0,65 do 0,75 na 10 km2. U usporedbi s drugim istraživanim područjima u Hrvatskoj teritorijalna gustoća čopora čagljeva procijenjena akustičnom metodom na području PP Lonjsko polje je nešto manja, a jedan od mogućih razloga je činjenica da su određeni dijelovi PP Lonjsko polje u nekim razdobljima nedostupni čagljevima zbog poplava, što bi moglo imati utjecaj na njihovo korištenje prostora.
U razdoblju od 2012. do 2015. godine metodom fotozamki je prikupljeno 437 (8,8 %) fotografija/video isječaka na kojim su zabilježeni čagljevi. Nakon uklanjanja triplikata preostalo je 336 događaja čaglja odnosno fotografija/video isječaka na kojima je ukupno zabilježeno 359 jedinki čaglja, bez mogućnosti determinacije na razini jedinke. Od ukupnog broja događaja, jedna jedinka je zabilježena u 94,64 % događaja, a u 0,30 % događaja zabilježen je najveći broj jedinki, odnosno 5 jedinki na istoj fotografiji/video isječku. Uporabom metode fotozamki je utvrđeno da je najveći stupanj aktivnosti čagljeva noću (73,51 % od ukupnog broja događaja) i u sumrak (19,64 %), ali su zabilježene i dnevne aktivnosti (6,85 %). Najveći broj događaja, zabilježen je između 3 i 5 sati. Tijekom dana, u četiri godine primjene metode fotozamki, nikada nije snimljena fotografija čaglja između 14 i 16 sati te 17 i 18 sati. Čagalj iskorištava resurse koje mu omogućavaju ljudske aktivnosti i naseljena područja. Međutim, ako na području obitavanja čaglja prevladavaju mozaici poljoprivrednih površina, gdje plijena ima u izobilju, ali je ograničena mogućnost dnevnog zaklona, čagljevi se pretežito kreću noću, što smanjuje rizik od susreta s ljudima.

Ključne riječi

čagalj, <i>Canis aureus</i>, brojnost i gustoća čopora, fotozamke, akustična metoda, PP Lonjsko polje

Hrčak ID:

237627

URI

https://hrcak.srce.hr/237627

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 857 *