Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.5

Utjecaj različitih tretmana na prekid dormantnosti i klijavost sjemena Acer cappadocicum Gleditsch var. cappadocicum

Hanife Erdogan Genç orcid id orcid.org/0000-0002-0561-2423 ; East Black Sea Forestry Research Institue,Trabzon, Turkey
Ali Ömer Üçler orcid id orcid.org/0000-0001-5372-6786 ; Faculty of Forestry, Karadeniz Technical University, Trabzon, Turkey


Puni tekst: engleski pdf 263 Kb

str. 159-166

preuzimanja: 337

citiraj


Sažetak

Acer cappadocicum var. cappadocicum široko je rasprostranjen na Kavkazu, u Zapadnoj Aziji i na Himalaji. Javlja se u sjeveroistočnoj Anatoliji u Turskoj na visinama od 400 m do 1600 m, a uobičajen je i u regijama Ordu, Giresun, Trabzon, Rize i Artvin u Turskoj. Iako se Acer cappadocicum prirodno širi u šumama istočnog Crnog mora, on se ne može proizvesti u dovoljnim količinama u privatnim i šumskim rasadnicima. U istraživanju pošumljavanja jedno od glavnih načela odnosi se na korištenje prirodno rastućih vrsta. U ovom radu istraženo je otklanjanje dormantnosti sjemena Acer cappadocicum, jedne od važnih vrsta Acer u području istočnog Crnog mora. Ovaj rad bavi se istraživanjem ­utjecaja U ovom radu istražen je utjecaj predtretmana na klijavost sjemena i otklanjanja dormantnosti sjemena Acer cappadocicum. Sjeme je prikupljeno 2008. godine u tri navrata u intervalima od približno 15 dana. Kako bi se otklonila dormantnost, primijenjeno je nekoliko tretmana klijanja. Tretmani su uključivali (1) različito vrijeme prikupljanja sjemena, (2) potapanje u vodi, (3) hladno-vlažnu stratifikaciju i (4) primjenu GA3 (giberelinska kiselina). Tretirano sjeme podvrgnuto je klijanju u komori rasta na temperaturi od 5 0C i u stakleničkim uvjetima. Ovim istraživanjem je utvrđeno da sjeme Acer cappadocicum pokazuje fiziološku dormantnost i da je za otklanjanje dormantnosti sjemena potrebno razdoblje stratifikacije. U preliminarnim pokusima sjeme Acer cappadocicum podvrgnuto je hladno-vlažnoj stratifikaciji tijekom osam tjedana. Kad je period stratifikacije produžen, većina sjemena proklijala je tijekom perioda stratifikacije. Najviši postotak klijavosti u komori rasta izloženom postupku s GA3 nakon osam tjedana stratifikacije iznosio je 62. Najviši procenat klijavosti u stakleniku postignut je postupkom hladne stratifikacije nakon osam tjedana (95 %). Utvrđeno je da tretman s GA3 nije imao značajniji utjecaj na klijavost u stakleničkim uvjetima. Prema tomu, za sijanje sjemena Acer cappadocicum u stakleničkim uvjetima ne preporučuje se primjena GA3. Tretman s GA3 i potapanje nestratificiranog sjemena u vodi 48 sati nije imao pozitivne učinke na vrijednosti klijavosti u stakleničkim uvjetima. Iako rezultati dobiveni u komori rasta i stakleniku pokazuju da vrijeme prikupljanja sjemena nije statistički utjecalo na klijavost sjemena, Dunkanov test ukazuje na to da se kllijavost sjemena sakupljenog u trećem navratu signifikantno razlikuje u odnosu na klijavost sjemena sakupljenog u prva dva navrata. Rezultati pokazuju da je najbolje vrijeme za prikupljanje sjemena Acer cappadicucum ono iz trećeg navrata (u listopadu), ali ono može i varirati ovisno o klimatskim uvjetima tijekom godine.

Ključne riječi

<i>Acer cappadocicum</i>, sjeme, dormantnost, stratifikacija, giberelinska kiselina

Hrčak ID:

237630

URI

https://hrcak.srce.hr/237630

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 648 *