Izvorni znanstveni članak

Obrasci frekvencije disanja tijekom submaksimalnog i maksimalnog plivanjakraulom s ventilom za disanje i bez njega

Boro Štrumbelj ; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia
Jernej Kapus ; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia
Anton Ušaj ; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia
Venceslav Kapus ; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Uvod
Precizna mjerenja primitka kisika i respiratornih parametara tijekom plivanja vrhunac su istraživanja uspješnosti u plivanju. U cilju poboljšanja valjanosti testiranja, Toussaint i suradnici (1987) razvili su respiratorni ventil i cijevi (RV), specifično oblikovan za mjerenje primitka kisika i respiratornih parametara tijekom plivanja. Ipak, utvrđivanje stupnja odgovarajuće valjanosti mjerenja disanja tijekom plivanja s korištenjem ventila u usporedbi s normalnim disanjem tijekom plivanja zahtijeva daljnja istraživanja. Disanje tijekom plivanja kraulom, prsnog plivanja i delfinom sinkronizirano je sa zaveslajima. Štoviše, frekvencija disanja (Bf) mora odgovarati frekvenciji zaveslaja. Upotreba ventila omogućuje plivaču da diše slobodno i bez prekida, tj. plivač ne mora pribjegavati posebnoj mehanici disanja koja se inače mora primijeniti pri specifičnom plivačkom zaveslaju i frekvenciji zaveslaja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi učinak korištenja respiratornog ventila na frekvenciju disanja, odabrane biomehaničke parametre, kao što su frekvencija zaveslaja i broj udisaja, parametre acidobaznog statusa krvi te koncentraciju laktata u krvi tijekom tri različita plivačka testa (submaksimalnog i maksimalnog pčivanja kraulom na 200 metara te testa plivanja kraulom do iscrpljenja pri zadanoj, prethodno utvrđenoj brzini).
Metode
Dvanaest nekadašnjih natjecatelja plivača (dob: 24 ± 3 godine, visina: 181,3 ± 9 cm, masa: 77,4 ± 13 kg) dobrovoljno je pristalo sudjelovati u istraživanju. Na početku su ispitanici dvaput otplivali 200 metara kraul maksimalnom brzinom, najprije s respiratornim ventilom, a u drugom pokušaju bez ventila. Zatim su plivači otplivali 200 metara kraul s ventilom i bez njega. Brzine su prethodno zadane na razinu od 90% maksimalne brzine postignute u testu 200 metara kraul, zasebno s respiratornim ventilom i bez njega. Konačno, plivači su otplivali (čak uz određivanje tempa) kraul do iscrpljenja, sa i bez ventila. Test plivanja do iscrpljenja uključivao je zadanu, prethodno određenu brzinu koja je predstavljala 110% tempa korištenog u testu 200 metara kraul, najprije s respiratornim ventilom, a zatim bez njega. Tijekom plivačkih testova s respiratornim ventilom, frekvencija disanja mjerena je kontinuirano (breath by breath), korištenjem prijenosnog sustava izmjene plinova (Metamax 2, Cortex, Ger-many). Tijekom plivačkih testova bez respiratornog ventila, broj udisaja tijekom preplivane dionice od 25 metara određen je uz pomoć snimljenih videovrpca. Izmjereni krvni parametri uključivali su koncentraciju laktata ([LA-]) i parametre acidobaznog statusa - Pco2, parcijalni tlak kisika u krvi (Po2), pH i koncentraciju bikarbonatnih iona ([HCO3-]) prije početka svakog testa i tijekom prvih 30 do 45 se-kunda nakon plivačkih testova.
Rezultati, rasprava i zaključak
Plivanje s ventilom uzrokovalo je nižu brzinu u maksimalnom testu 200 metara kraul (1,28 ± 0,1 m/s) u odnosu na veću brzinu (1,38 ± 0,1 m/s; p<0,01) u plivanju bez ventila. Isto tako, korištenje ventila rezultiralo je kraćom dionicom (114 ± 17 m; p<0,05) plivanja kraulom do iscrpljenja u odnosu na veću udaljenost prijeđenu u plivanju bez venti-la (129 ± 18 m; p<0,05). Nadalje, obrasci frekvencije disanja tijekom submaksimalnih i maksimalnih plivačkih testova također su se razlikovali između plivanja s respiratornim ventilom i bez njega. U plivanju s respiratornim ventilom, ispitanici su povećavali frekvenciju disanja u skladu s povećanim metaboličkim zahtjevima za učestalijim udisajima nametnutim visokim intenzitetom plivanja (maksimalni ili blizu maksimalnog). Nasuprot tome, plivanje bez ventila uzrokovalo je gotovo nepromijenjenu frekvenciju disanja tijekom plivačkih testova. Na temelju rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da se pri korištenju ventila za mjerenje respiratornih parametara tijekom plivanja može pojaviti drugačiji obrazac disanja (u usporedbi s plivanjem bez ventila). Sljedeći krvni testovi ([LA-], [HCO3-], pH, Po2 i Pco2) su primijenjeni da bi se utvrdilo jesu li različiti obrasci disanja (ukoliko su nađeni) rezultirali tako-đer i razlikom u odabranim fiziološkim parametri-ma. Nađene su značajne razlike [LA-] nakon maksimalnog testa 200 metara kraul između plivanja s ventilom (12,7 ± 2,4 mmol/l) i plivanja bez ventila (14,3 ± 2,1 mmol/l; p≤0.05), kao i razlike u [LA-] i [HCO3-] nakon plivanja do iscrpljenja između pli-vanja s ventilom ([LA-] = 9,9 ± 1,5 mmol/l; [HCO3-] = 18 ± 2 mmol/l) i plivanja bez ventila ([LA-] = 12,6 ± 2,8 mmol/l; [HCO3-] = 16 ± 2 mmol/l) (p≤0,01 i p≤0,.05, prema redoslijedu).

Ključne riječi

Hrčak ID:

21972

URI

https://hrcak.srce.hr/21972

Datum izdavanja:

23.1.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.773 *