Izvorni znanstveni članak

Zooantropomorfija u viziji sv. Hildegarde iz Bingena

Marija-Ana Dürrigl orcid.org/0000-0002-7715-1953 ; Staroslavenski institut, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U svojem djelu Liber vitae meritorum (Knjiga životnih zasluga, LVM), nastalu vjerojatno između godina 1158. i 1163., njemačka vizionarka, teologinja, književnica i skladateljica sv. Hildegarda iz Bingena (1098. – 1179.) u maštovitim i dramatičnim slikama opisala je viđenje sukoba grijeha/prijestupa i vrlina. Ukazanja su u viziji prikazana antropomorfno i zoomorfno te se prikaze može nazvati antropozoomorfima jer izgledaju poput životinja, ali izgovaraju ljudske misli i osjećaje, i to ljudskim jezikom. Neka od njih imaju izgled jedne ili više životinja, a neka su spoj životinje i čovjeka, npr. mladića i raka. Riječ je, dakle, o oživotvorenim grijesima koji izgovaraju dojmljive monologe u kojima se predstavljaju i opravdavaju. Iz oblaka im odgovaraju nevidljive kreposti i kore ih. Osim tih opisa, Hildegarda donosi i individualna, poetična, a teološki vrlo fundirana tumačenja izgleda tih bića: zašto se pojedini grijeh može opisati kroz izgled – a zapravo kroz predodžbu – pojedine životinje. Riječ je redovito o životinjama iz realnog svijeta, a ne o mitološkim životinjama. Kroz animalno Hildegarda iz Bingena progovara o duboko ljudskom značaju grešnosti, a u djelu Liber vitae meritorum stvorila je jedinstvenu antropomenažeriju u europskoj srednjovjekovnoj književnosti.

Ključne riječi

Hildegarda iz Bingena; vizija; grijesi; alegorija; životinje; čovjek.

Hrčak ID:

238358

URI

https://hrcak.srce.hr/238358

Datum izdavanja:

28.5.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.167 *