Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2020-71-3403

Potencijalna korist od retrospektivne uporabe neutronskih monitora u svrhu bolje procjene izloženosti ionizirajućem zračenju na međunarodnim letovima – pitanja proizašla iz mjerenja pasivnim neutronskim dozimetrom i simulacije softverom EPCARD tijekom naglih promjena u solarnoj aktivnosti

Marina Poje Sovilj ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Osijek, Croatia
Branko Vuković ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Osijek, Croatia
Vanja Radolić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Osijek, Croatia
Igor Miklavčić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Osijek, Croatia
Denis Stanić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Osijek, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 792 Kb

str. 152-157

preuzimanja: 337

citiraj


Sažetak

Budući da je zračni promet postao dostupniji, sve je više ljudi izloženo ionizirajućem zračenju kozmičkoga podrijetla. Neutronska komponenta sekundarnoga kozmičkog zračenja mjerena je pasivnim dozimetrom koji se sastoji od čvrstog detektora nuklearnih tragova i konvertera. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podatcima dobivenima simulacijskim softverom EPCARD. Mjerenje neutronskoga doznog ekvivalenta na zrakoplovnim visinama dobra je aproksimacija ukupnog ambijentalnog doznog ekvivalenta, jer na zrakoplovnim visinama neutroni pridonose s oko 50 % doze. Međutim, uočena su određena odstupanja (i iznad i ispod) ove vrijednosti zbog varijacija u Sunčevoj aktivnosti. Ta su odstupanja očita kada se usporede izmjereni neutronski dozni ekvivalent i ukupni ambijentalni dozni ekvivalent dobiven simulacijom. Glavno ograničenje dozimetra velika je nesigurnost u području visokoenergetskih neutrona, što može rezultirati podcjenjivanjem neutronskoga doznog ekvivalenta. Glavni je nedostatak softverske simulacije u korištenju prosječnoga mjesečnog solarnog potencijala u proračunima, zbog čega se utjecaj sporadičnih visokoenergetskih događaja može previdjeti. Budući da se zrakoplovne tvrtke diljem svijeta gotovo isključivo koriste softverom za procjenu doze koju prima njihova posada (zbog troškova i jednostavnosti), preporučljivo je u slučaju promjene u Sunčevoj aktivnosti retrospektivno preračunati dozu.

Ključne riječi

detektor nuklearnih tragova; doze na zrakoplovnim letovima; EPCARD; kozmičko zračenje; solarna aktivnost

Hrčak ID:

239264

URI

https://hrcak.srce.hr/239264

Datum izdavanja:

17.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 996 *