Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31820/pt.29.2.2

Više razine kognitivne zalihe smanjuju rizik od kognitivnih poteškoća kod zdravih odraslih ispitanika

Ewa Małgorzata Szepietowska orcid id orcid.org/0000-0003-3383-0353 ; Maria Curie-Sklodowska University, Institute of Psychology, Department of Clinical Psychology and Neuropsychology, Lublin, Poland
Anna Kuzaka orcid id orcid.org/0000-0002-8150-8759 ; Provincial Specialist Hospital, Biała Podlaska, Poland


Puni tekst: engleski PDF 459 Kb

str. 229-248

preuzimanja: 335

citiraj


Sažetak

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati je li kod odraslih ispitanika kognitivna zaliha povezana s razinom kognitivne kompetencije. Rezultati brojnih prethodnih istraživanja uputili su na zaštitnu ulogu velike kognitivne zalihe, operacionalizirane prethodno usvojenim znanjem i stečenim iskustvom, za očuvanje kognitivnih kapaciteta odraslih i starijih ljudi. U skladu s time, hipoteza je ovog istraživanja bila da će manja kognitivna zaliha predviđati niže kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi. U istraživanju je sudjelovalo 120 zdravih odraslih ispitanika iz Poljske (75 žena i 45 muškaraca) raspona dobi od 40 do 85 godina (M = 57.42; SD = 10.48). Indeksom kognitivne zalihe obuhvaćena je razina formalnog obrazovanja, uključenost u socijalne, profesionalne i tjelesne aktivnosti te razina socijalne podrške. Također, prikupljeni su podaci koji se odnose na razine depresivnosti (Beckov inventar depresije) te kardiovaskularni status. Kognitivne kompetencije ispitanika ispitane su korištenjem Montrealske ljestvice kognitivne procjene, suptestova Wechslerova testa inteligencije za odrasle, testova verbalne fluentnosti i samoprocjenom izvršnih funkcija. Na temelju rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti ispitanici su podijeljeni u skupine s nižom i s višom razinom kognitivnog funkcioniranja. Ispitanici s nižom razinom kognitivnog funkcioniranja bili su stariji, imali su višu razinu depresivnosti i manje kognitivne zalihe u usporedbi s ispitanicima s višom razinom kognitivnog funkcioniranja. S ciljem ispitivanja jesu li manje kognitivne zalihe povezane s nižim kognitivnim sposobnostima, provedena je logistička regresijska analiza. U obzir je pritom uzeta dob, kardiovaskularni status i razina depresivnosti ispitanika. Rezultati su pokazali da veća kognitivna zaliha smanjuje rizik od kognitivnih poteškoća. Starija dob povezana je sa slabijim kognitivnim funkcioniranjem, no nije dobivena interakcija kognitivne zalihe i dobi. Depresivnost i zdravstveni status nisu predviđali kognitivne sposobnosti. Dobiveni rezultati u skladu su s rezultatima prethodnih istraživanja: veća kognitivna zaliha može biti povezana s manjim rizikom od kognitivnih poteškoća, pri čemu se dob pokazuje kao varijabla koja je neovisna o kognitivnoj zalihi i koja utječe na izvedbu na kognitivnim zadacima, odnosno rizik od slabljenja kognitivnih funkcija povećava se s dobi. Dobiveni rezultati raspravljeni su u kontekstu modela i indeksa kognitivne zalihe.

Ključne riječi

kognitivna zaliha, odrasli i stariji ispitanici, kognitivno funkcioniranje

Hrčak ID:

240849

URI

https://hrcak.srce.hr/240849

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 796 *