Pregledni rad

Numerička analiza djelovanja brane na sprječavanje prodora slane vode duž korita rijeke Neretve

Goran Lončar orcid.org/0000-0002-6466-3677 ; Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Nino Krvavica orcid.org/0000-0001-5014-5476 ; Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
Hrvoje Gotovac ; Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva arhitekture i geodezije, Split, Hrvatska
Dijana Oskoruš ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Tin Kulić orcid.org/0000-0001-6817-4603 ; Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

3D numeričkim modelom provedena je numerička analiza dinamike pronosa slane vode u koritu rijeke Neretve na dionici 0+000.0 m - 25+000.0 m. Osim postojećeg stanja korita rijeke analizirane su i hipotetske situacije sa izvedbom jedne brane u profilu 2+000.0 m (velika dubina i mala širina) ili 4+000.0 m (mala dubina i velika širina), te izvedbom 4 brane u profilima 2/4/6/8+000.0. Regulacija podizanja i spuštanja brane vezana je uz srednji izmjereni protok na mjernoj postaji Metković u prethodnom razdoblju od 24 h (QSR-24) ili 6 h (QSR-6). U situacijama QSR-24 > 300 i 350 m3/s, odnosno QSR-6 > 300 m3/s, brana je potpuno spuštena, dok se za manje srednje vrijednosti protoka brana podiže do određene razine (od -2 m do -5 m) kroz jedan sat. Korišten je 3D numerički model Mike 3fm, zasnovan na metodi konačnih volumena. Za kalibraciju numeričkog modela korišteni su izmjereni protoci, razine i salinitet na monitoring postajama u 2018. godini, dok su za validaciju modelskih rezultata korišteni podaci iz 2017. godine. Podaci o temperaturi i salinitetu mora u akvatoriju ušća Neretve preuzeti su iz nacionalnih programa praćenja morskog okoliša. Modelska dinamika uzvodno-nizvodne translacije slanog klina u nestacionarnim uvjetima strujanja u suglasju je s mjerenjima. Modelska debljina razdjelne zone između slatke i slane vode veća je od izmjerene, kao posljedica numeričke difuzije i usvojene proračunske diskretizacija u vertikalnom smjeru od 1 m. Mjerene vrijednosti i rezultati modeliranja upućuju na zaključak da pri nestacionarnim protocima većim od 700 m3/s dolazi do potpunog istiskivanja slanog klina iz riječnog korita, dok pri protoku manjem od 150 m3/s slani klin napreduje do uzvodne stacionaže 20+909.0 m (Metković) i dalje uzvodnije. Ukoliko se želi spriječiti intruzija slanog klina uzvodno od stacionaže brane (2+000.0 m ili 4+000.0 m) potrebno je izvesti branu s podizanjem do dubine -2 m, uz uvjet podizanja brane QSR-24 < 300 m3/s.

Ključne riječi

Rijeka Neretva; ušće; numerički model; prodor slane vode; brana

Hrčak ID:

241064

URI

https://hrcak.srce.hr/241064

Datum izdavanja:

24.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.713 *