Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.58.2.2

Nijemci u Slavoniji: od suživota preko stigme do reafirmacije nacionalnog identiteta

Dragutin Babić ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 4.778 Kb

str. 147-172

preuzimanja: 948

citiraj


Sažetak

U ovom se radu analizira njemačka nacionalna manjina u Osijeku i Baranji na temelju
empirijskog istraživanja (intervjui) provedenog u Osijeku i Belom Manastiru. Pitanja
u intervjuima obuhvatila su sjećanja Nijemaca (Podunavskih Švaba) u odnosu na dolazak i
prijem njihovih predaka, preko suživota koji su uspostavili s Hrvatima, Srbima, Mađarima i
drugima pa do događaja iz Drugog svjetskog rata, koji su radikalno promijenili brojčano stanje,
sociostatusnu poziciju i cjelokupnu egzistenciju pripadnika te nacionalne zajednice. Dio
Folksdojčera s oduševljenjem je dočekao nacionalsocijalističku mobilizaciju u Kulturbundu, a
u samom se ratu dio Nijemaca aktivirao u njemačkim vojnim postrojbama, što je teško narušilo
predratne međunacionalne odnose u lokalnim zajednicama. Kroz ratne aktivnosti partizana
i pogotovo pobjedu u ratu i formiranje nove vlasti, stigma okupatora i neprijatelja obuhvatila je
njemačku nacionalnu zajednicu gotovo u potpunosti. Mali izuzetak činili su Nijemci sudionici
narodnooslobodilačkog rata i oni koji su tretirani kao simpatizeri i pomagači. Za ostale, a to
je bila velika većina, uslijedilo je protjerivanje iz vlastitih domova, logori, ubojstva i izbjeglištvo.
Socijalistička paradigma interpretacije Drugog svjetskog rata bila je uglavnom binarna, s
izrazitom dihotomijom Mi/dobro – Oni/zlo, što je sakrilo mnoge niše unutar tih događanja,
posebno one na mikrorazini, koje nisu bile jednostavne i jednoznačne. Poraženi, a u tu su skupinu
generalizacijom obuhvaćeni Nijemci gotovo u cjelini, nisu imali pravo na sjećanje. Stigma
je bila izrazito snažna i nije bilo uputno, a u prvim poslijeratnim godinama bilo je i opasno,
svako sjećanje na Drugi svjetski rat koje nije bilo u okviru službene ideologije. Tek 1990.
godine raspad socijalizma i federativne države te uvođenje elementarnih demokratskih uzusa
u javni prostor omogućili su destigmatizaciju njemačke nacionalne manjine. Intervjuirani su
Nijemci u komunikacijskom sjećanju sačuvali znanje o dolasku svojih predaka, problemima
s kojima su se suočavali, prvim oblicima suživota, kao i njegovoj teškoj destrukciji u Drugom
svjetskom ratu i poraću. Obnova nacionalnog identiteta nakon devedesetih godina prošlog
stoljeća osnažila je malobrojnu njemačku zajednicu i omogućila njezinu vidljivost u javnom
prostoru, usporavanje pa i zaustavljanje asimilacije, destigmatizaciju i izlazak iz etnomimikrije.

Ključne riječi

Nijemci, Slavonija, suživot, stigma, nacionalni identitet

Hrčak ID:

241498

URI

https://hrcak.srce.hr/241498

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.363 *