Izvorni znanstveni članak

Samanta Paronić ; Pola

Sažetak

Uvidom u matične knjige umrlih Župe Barban za razdoblje od 1815. do 1900. razmatraju se stope mortaliteta s obzirom na godišnji i mjesečni raspored te dobno-spolnu strukturu. Na sezonsko kretanje smrtnosti utjecala su prirodno-geografska obilježja sredine, klimatski i higijenski uvjeti te socioekonomski faktori. Na Barbanštini je najviši udio smrtnosti zamjetan u prosincu i siječnju, a najniži u lipnju i srpnju. Zimski vrhunac umrlih u najvećoj je mjeri zahvaćao dobne kontingente starijih osoba i dojenčadi, a njegova je dominacija potvrđena i u kontinentalnim hrvatskim predjelima, dok je na dalmatinskome jugu u najhladnijim mjesecima razvidno opadanje stope mortaliteta unutar dobne skupine najstarijih. Glavni je razlog tomu razvijenost procesa demografske tranzicije, u okviru kojega je najprije došlo do produženja životnoga vijeka.Glede spolne strukture, u Župi Barban neznatno viši udio smrtnosti zabilježen je u muškaraca. S obzirom na dob umrlih, najviše vrijednosti opažaju se u dojenačkoj dobi, a zatim u osoba starijih od 50 godina, dok su razine smrtnosti u prokreacijskoj i radno sposobnoj dobi bile podosta niže. Više stope mortaliteta dojenčadi bilježile su u pravilu ruralne župe, kakva je bila i barbanska, a upravo je ta pojava za posljedicu imala nisku prosječnu doživljenu dob, što je bilo karakteristično i za druga istarska područja u obrađenome razdoblju. S time u vezi jedinu je iznimku, s najvećim brojem dugovječnih, predstavljao Buzet, jer se ondje od 1870-ih – zbog mješovitosti seosko-gradskoga žiteljstva – uočavaju naznake tranzicijskoga procesa.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241539

URI

https://hrcak.srce.hr/241539

Datum izdavanja:

10.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 913 *