Atti, Vol. XLVIII No. 1, 2018.
Izvorni znanstveni članak
Marko Jelenić
; Canfanaro
Sažetak
Na temelju podataka dobivenih analizom matičnih knjiga krštenih, umrlih i vjenčanih baljanske župe vidljivi su demografski poka-zatelji na istraženom području. Tijekom razdoblja koji je uzeto u razmatranje na području Baljanske župe zabilježen je pozitivan demografski trend. Uobičajeno se rađalo više ljudi nego što ih je umiralo. Matične knjige pokazuju da je u tom razdoblju rođeno sveukupno 510, a izdahnulo 458 stanovnika. to znači da je u istraženom razdoblju rođeno 52 ljudi više nego što je umrlo. Usprkos nekoliko epizoda krize smrtnosti 1814., 1815., 1817.,1823. i 1824. zabilježen je pozitivan demografski trend. U isto vrijeme zabilježeno je 76 vjenčanja. Naj-veći broj krštenih primjetan je 1819. i 1825., a umrlih 1817. i 1824. Distribucija pokojnika prema dobnoj skupini pokazuje da su smrti male djece vrlo izražene u sveukupnom broju pokojnika. Nekoliko segmenata izvire iz učinjene analize. Vidljiva je visoka stopa umrle dje-ce do druge godine starosti i povezanost slabog nataliteta u godinama krize. Zbog agrarnog obilježja sredine ritmovi vjenčanja i rođenja podređeni su radovima na polju, a imena koja su se nadijevala djeci bila su kršćanska. Bale su prema popisu stanovništva iz 1818. imale 1009 stanovnika. Stopa letaliteta 1816. iznosila 23,7‰, 1817. iznosila je 58,47‰. a 1818. 28,7‰, što također ukazuje na činjenicu da je smrtnost 1817. udvostručena u odnosu na uobičajeno zabilježene vrijednosti. Kriza smrtnosti nastala 1817. bila je uzrokovana lošim klimatskim kretanjima i nasljedstvom napoleonskih ratova. Kada je urod više godina za redom propao počelo je nedostajati namirnica. Nedostatak namirnica pretvorio se u glad, koja je nagnala ljude na konzumaciju pokvarene hrane a to je dovelo do pojave tifoidnih oboljenja i udvo-stručenja stope mortaliteta
Ključne riječi
Hrčak ID:
241560
URI
Datum izdavanja:
7.6.2019.
Posjeta: 1.226 *