Izvorni znanstveni članak

Rino Cigui ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Razdoblje između 1709. i
1715. obilježeno je značajnim pogoršanjem klimatskih uvjeta, što je proizvelo nepovoljnu
društveno-demografsku i zdravstvenu konjunkturu na cijelom sjevernojadranskom području.
Led, fatalan za vegetaciju, uništio je masline, lozu i žitarice, a ove posljednje su bile glavni,
ako ne i jedini izvor prehrane za najsiromašnije slojeve stanovništva. K tome, stočne zaraze
prouzrokovale su pomor domaćih životinja s velikim i nepopravljivim gospodarskim i
prehrambenim štetama. Pothranjenost istarskog stanovništva tijekom 18. stoljeća predstavljala
je raširenu i stalnu pojavu koja je fiziološki prihvaćena kao normalan životni uvjet.
Teškoće svakodnevnog življenja prouzročene poljoprivrednim krizama nisu, međutim,
spriječile demografsko i gospodarsko buđenje nakon 1715.-e što je omogućeno činjenicom da
se istarska poljoprivreda na sve više površina okretala proizvodnji kukuruza, čiji su prinosi bili
puno veći u odnosu na druge do tada uzgajane žitarice. Pored toga, potrebe tršćanskog tržišta
pogodovale su razvoju vinogradarstva, uzgoju zobi, iskorištavanju šuma, kao i naravno
povećanju brodova male kabotaže i trgovačke mornarice. Kroz pronalaženje djelotvornih
alternativa, odgovor na krizu bio je stoga prilično brz, zahvaljujući i poticajima koji su dolazili
od nekih važnih centara kao što su bili Trst, a na regionalnom nivou Rovinj.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241705

URI

https://hrcak.srce.hr/241705

Datum izdavanja:

16.6.2017.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 975 *