Pregledni rad

Rino Cigui ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Kako bi se oduprijeli ogromnoj
proširenosti „pjegave nemani“ u 18. stoljeću razne su države primjenile praksu
uvođenja virusa boginja u tijelo, preventivnu mjeru koja je stoljećima bila poznata, ali
koja je na Zapadu naišla na snažan otpor te je ostvarena relativno kasno. Nakon dugih
rasprava, Mletačka republika je 1768. pokrenula prve javne pokuse cijepljenja u borbi
protiv opasne bolesti. S obzirom na ohrabrujuće rezultate, mjera je zatim proširena na
cijelu mletačku državu.
Uslijed širenja te prakse i u Istri su se ostvarili pozitivni efekti, pogotovo zahvaljujući
inicijativi raznih lokalnih liječnika i kirurga koji su počeli provoditi pokuse već u pedesetim
godinama 18. stoljeća. Pokrajinski primarijus Ignazio Lotti pokrenuo je službenu
kampanju cijepljenja protiv boginja u Kopru i Piranu s namjerom da je zatim proširi na
cijelu pokrajinu. Početak cijepljenja na poluotoku predstavljao je mali ali značajan korak
u stoljetnoj borbi protiv zastrašujuće bolesti koja je u više navrata ubojito djelovala
na sudbinu sjevernojadranskog stanovništva. Zahvaljujući novom postupku „grozna
Bolest koja razara Ljude“ trebala je, možda, postati manje kobna.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241793

URI

https://hrcak.srce.hr/241793

Datum izdavanja:

17.6.2016.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 774 *