Atti, Vol. XLV No. 1, 2015.
Pregledni rad
Kristjan Knez
; Centro di ricerche storiche Rovigno
Sažetak
Nakon neuspjelog atentata na
cara Franju Josipa u Beču, kojeg je izvršio mađarski nacionalist Janos Libény (18.
veljače 1853.), u habsburškom carstvu su formirane desetine izaslanstava zbog odlazaka
u prijestolnicu kako bi mogli odati počast vladaru, ranjenom u napadu. Općine Poreč i
Motovun potaknule su koparskog načelnika Nicolòa de Madonizzu da sastavi istarsko
izaslanstvo kako bi caru „iskazali vjernost i odanost“. U travnju iste godine, kada se
doznalo za putovanje cara u Veneciju i njegovo zaustavljanje u Trstu, de Madonizza je
pozvao dvanaest općina pokrajine da izaberu svog predstavnika u izaslanstvu. Poziv je
upućen u Piran, Poreč, Rovinj, Pulu, Volosko, Pazin, Motovun, Vodnjan, Labin, Buje,
Mali Lošinj i Kopar, dok su druge općine obavještene i zamoljene da prihvate predložena
imena. Na čelu izaslanstva trebali su biti biskupi Tršćansko-koparske, Porečko-pulske i
Krčke biskupije, odnosno Antonio Peteani, Bartolomeo Legat i Bartolomeo Bozanich.
Nakon žive prepiske, izabrani članovi izaslanstva nisu se nikad okupili jer se putovanje
cara u Veneciju nije održalo kako je bilo predviđeno. Msgr. Peteani je smatrao kako bi
takav susret u Trstu predstavljao svečani čin. Crkveni velikodostojnik je vjerovao kako
će Franjo Josip posjetiti sjeverni Jadran tijekom te godine jer su se u Puli bile zahuktale
pripreme za izgradnju Arsenala, čiji je kamen temeljac trebao položiti osobno car. S obzirom
da se sredinom svibnja 1853. smatralo putovanje u Beč preuranjenim, predviđena
posjeta cara pokrajini bila je izuzetna prilika da mu se iskaže počast.
Ključne riječi
Hrčak ID:
241804
URI
Datum izdavanja:
17.6.2016.
Posjeta: 948 *