Izvorni znanstveni članak

Marino Budicin ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

U ovom doprinosu pisac razpravlja o zgradi, kupljenoj po~etkom 14.
stolje}a, u kojoj je bilo sjedi{te potestata Sv. Lovre~a, a koja je zatim
prilago|ena u stan Pazenati~kog kapetana (14. stolje}e) i u pretorsku pala~u,
te isti~e njezin posebni polo‘aj u odnosu na njena strukturna obilje‘ja i
smje{taj izme|u ‘upne crkve Sv. Martina i romani~kih gradskih zidina. Ne
samo da se trobrodna crkva, do pro{irenja gradskih zidina u mleta~kom
razdoblju (sredina 14. stolje}a), nalazila izvan pojasa starog bedema nego
je i njeno pro~elje (okrenuto prema zapadu) bilo posve zatvoreno, odnosno
na njega se naslanjao stra‘nji zid komunalne pala~e. Dok Mario Mirabella
Roberti smatra da je “izme|u pala~e i crkve prolazio spojni bedem” i da
se ‘upna crkva ustvari naslonila na zidine prilikom izgradnje krajem 11.
stolje}a, Ante [onje misli da su se zidine naslonile na crkvu u mjestu gdje
se one spajaju s pro~eljem i podizanje crkve datira u 6. stolje}e.
U drugom dijelu doprinosa pa‘nja je usmjerena na kroniku raznih
poku{aja i projekata restrukturiranja pretorske pala~e koji su se predlagali
tijekom druge polovice 18. stolje}a kao posljednji poku{aji o~uvanja te
zanimljive javno-institucionalne zgrade. U nekim svescima koji se ~uvaju u
fondu “Savio Cassier” (omotnica 496.) Dr‘avnog arhiva u Veneciji nalaze
se prijedlozi restrukturiranja u~injeni 1777., 1780. i 1785. kada su
napravljena i vje{ta~enja te tro{kovnici. Svi ti poku{aji, me|utim, nisu imali
pozitivan ishod, tako da se od 1793. s obzirom na ru{evno stanje pala~e
poku{alo prodati zgradu.
Neostvarena prodaja pretorske pala~e dovela je do njenog potpunog
uru{avanja 1836. S jedne strane to je omogu}ilo ponovo otvaranje zapadnog
pro~elja ‘upne crkve i povratak njegovoj prvobitnoj funkciji, ali je
uru{avanje zgrade li{ilo gradi} i {iri urbanisti~ko-gra|evinski istarski kontekst
jedne tipolo{ki sasvim posebne arhitektonske strukture s obzirom na njezin
veoma ~udan stoljetni spoj s pojasom gradskih zidina i sa ‘upnom crkvom
Sv. Martina.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241893

URI

https://hrcak.srce.hr/241893

Datum izdavanja:

3.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 790 *