Atti, Vol. XXXVIII No. 1, 2008.
Pregledni rad
Drago Roksandić
; Università di Zagabria
Sažetak
U suvremenoj hrvatskoj i srpskoj kulturi
odnos prema N. Tommaseu, usprkos svim medusobnim razlikama,
ipak ima nesto zajednicko. "Samodostatnost" ovih dviju kultura Cini
nezanimljivim djelovanje jedne osobe ciji je citav zivotni put bio
interkulturalan i multikulturalan. Odnos prema ostavstini N.
Tommasea trebao bi predstavljati principijelno kulturno pitanje za
obje kulture, pogotovo s povijesno-komparativnog gledista.
Pored toga, stvaranje euromediteranskog geopolitickog prostora,
sto je bio preduvjet za rjesavanje osnovnih problema modernizacije
Hrvata i Srba, s ltalijom u ulozi "strateskog" uporista, nije se
ostvarilo na naCin na koji je prizeljkivao Niccolò Tommaseo. Tako
je nestala moguénost razmatranja sveukupne problematike unutar
istih okvira, ali s razlicitim pretpostavkama.
Na kraju, Tommaseo je bio talijanski intelektualac porijeklom
iz slavenizirane periferije kasnoantickog "limesa". Mogio bi se reéi
s "barbarizirane periferije", kao sto su tada govorili mnogi njegovi
talijanski suvremenici. On je bio "covjek - granica". Da li moze
postojati veée optereéenje od navedenoga, pogotovo u vremenima
kada se njegovim suvremenicima Cinilo da su otvorene mnoge
moguénosti za povijesne promjene?
Ključne riječi
Hrčak ID:
241948
URI
Datum izdavanja:
22.5.2009.
Posjeta: 1.213 *