Suvremena lingvistika, Vol. 46 No. 89, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2020.089.02
Slaganje s bližom imenicom u koordiniranom postverbalnom subjektu u bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku: eksperimentalna studija
Nermina Čordalija
orcid.org/0000-0001-9519-751X
; Fiolozofski fakultet u Sarajevu
Ivana Jovović
; University of Connecticut, Dept. of Linguistics
Nedžad Leko
; Filozofski fakultet u Sarajevu
Sažetak
U nekim ranijim radovima o strategijama slaganja predikata s koordiniranim subjektom (vidi Marušič
et al. 2015, Willer–Gold et al. 2016, Čordalija et al. 2016), ustanovljeno je da slaganje predikata s bližom
imenicom u koordiniranom subjektu jest jedina moguća strategija slaganja kada subjekt slijedi iza predikata.
Međutim, primjeri za koje se tvrdi da su rezultat slaganja predikata s bližom imenicom u takvim kontekstima
mogli bi se potencijalno analizirati i kao rezultat rečenične elipse. Upravo takvu analizu zagovaraju Aoun,
Benmamoun i Sportiche (1994). Njihov pristup se zasniva na primjerima iz triju dijalekata arapskog jezika
te utvrđuju da je linearno slaganje u kontekstima s postverbalnim subjektom rezultat rečenične elipse,
a ne slaganja predikata s bližom imenicom. Prema tome, oni predviđaju semantičku nezavisnost dva
koordinirana događaja. Međutim, Munn (1999) ukazuje kako je ovu tvrdnju teško obraniti ako se uzme
u obzir specifi čan tip predikata, tzv. zbirni predikat. Zbog toga smo dizajnirali eksperiment u kojem smo
tražili od izvornih govornika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika da ocijene u kolikoj mjeri rečenice sa
zbirnim glagolima koje prethode koordiniranom subjektu odgovaraju pratećem crtežu koji predstavlja
događaj ili situaciju koju rečenica izražava. Rezultati eksperimenta pokazuju da primjeri slaganja predikata
s koordiniranim subjektom nisu rezultat rečenične elipse, već zasebna strategija slaganja – slaganje s
bližom imenicom. Budući da eksperiment nije pokazao značajnu razliku u prihvatljivosti između rečenica
koje sadržavaju koordinirani subjekt i prosti nekoordinirani subjekt sa zbirnim glagolima, zaključili smo da
rečenice s koordiniranim subjektom i zbirnim predikatom (glagoli poput sudarati se) nisu derivirani pomoću
rečenične elipse. U protivnom, takve rečenice bile bi rangirane po prihvatljivosti znatno niže od svih drugih
zbog toga što bi crtež koji ide uz takve rečenice bio nekompatibilan s interpretacijom koja podrazumijeva
dva događaja. Takva interpretacija bila bi neizbježna ukoliko bi se takve rečenice u dubinskoj strukturi
sastojale od dviju koordiniranih rečenica.
Ključne riječi
slaganje predikata; postverbalni subjekt; zbirni predikat; koordinirani subjekt; sintaksa; južnoslavenski jezici
Hrčak ID:
242007
URI
Datum izdavanja:
30.7.2020.
Posjeta: 1.201 *