Izvorni znanstveni članak

Kristina Džin ; Museo archeologico dell’Istria Pola

Sažetak

Otkriée votivne brancane
ruke (1994/95.) s prikazom blagoslivljanja (benedictio latina), formirane
tako da su palac, kaziprst i srednji prst ispruzeni, dok su prstenjak
i mali prst savinuti prema dlanu, karakteristican je votivni obredni
predmet Sabazijeva kulta.
Simboli kulta: borova sisarka na vrhu palca, oko ruke poput
narukvice ovijena zmija s podignutom glavom do visine palca, desno
od zmije kornjaca, u sredini guster i zaba.
U Puli su od frigijskih orgijastickih kultova poznati Magna Mater
i Atis, grcki Dioniz, egipatski Izida i Hator, Venera Celestis
(kartaska !Star), kasnije Mitra i Sol kojih je zajednicka znacajka
uskrsnuée i obnova zivota.
Koristenje ruke, brahiologija, posebno je razvijeno kod Sirijaca,
sto ukazuje na orijentalno podrijetlo Sabazijevog kulta, tzv. manus
dei, koji otklanja zio i donasi pomoé posredstvom baculuma ili zezla
na kojega je nataknuta ruka.
U sustini, kultne radnje asocirale su na smrt i uskrsnuée, sto
je posebno uocljivo kod frigijskog Kibelinog i Atisovog kulta tijekom
kojeg se primjenjuje taurobolija i posveéenje krvlju te kastracija a
sveéenici su im eunusi (gallus) koji primjenjuju flagelaciju. Sabazijev
kult je bio posebno vezan uz egipatski Izidin kult i to kroz svecanu
kultnu procesiju dok se u nekim slucajevima identificira u bakantskim
svecanostima Dionizijevog kulta u Grckoj i Maloj Aziji. Sabazije se
poistovjeéuje s egzoticnim i misticnim Mitrinim i Solovim kultom,
vezanim na obredne zivotinje (bik, skorpijon, zmija) i tauraktoniju
kao kod inicijacije Kibelinog kulta.
Buduéi da je Sabazijev kult specifican i egzotican, ipak nije bio
stran oslobodenicima italicima i romanlZlranom autohtonom
stanovnistvu, a njega su stovali i trgovci orijentalci u Puli, koji su
prema natpisima obnasali znacajne funkcije u gradu. Sabazijevo
stovanje je redovito obavljano u posebnoj prostoriji ili hramu, te se
moze pretpostaviti da je na zapadnoj strani rimskog foruma u Pulì
bio i njegov sacellum i to u neposrednoj blizini stovanja Agripininog
carskog kulta. Izidin i Sabazijev kult se stuje veé od Augusta,
posebno kod S. Severa i M. Aurelija. U Pulì se vjerojatno stovao
veé od l. stoljeéa.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242029

URI

https://hrcak.srce.hr/242029

Datum izdavanja:

6.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.111 *