Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.01.13

Visoka učestalost neliječene i nedovoljno liječene deficijencije i insuficijencije vitamina D u bolesnika s upalnim bolestima crijeva

Viktor Domislović orcid.org/0000-0002-3715-5730 ; Division of Gastroenterology and Hepatology, Department of Internal Medicine, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Darija Vranešić Bender ; Unit of Clinical Nutrition, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ana Barišić ; Unit of Clinical Nutrition, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Marko Brinar ; Division of Gastroenterology and Hepatology, Department of Internal Medicine, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dina Ljubas Kelečić ; Unit of Clinical Nutrition, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Cecilija Rotim ; Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Martin Novosel orcid.org/0000-0003-4379-6128 ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marija Matašin ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Željko Krznarić ; Division of Gastroenterology and Hepatology, Department of Internal Medicine, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Unit of Clinical Nutrition, Zagreb University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Bolesnici s upalnim bolestima crijeva (inflammatory bowel disease, IBD) i manjkom vitamina D su pod povećanim rizikom hospitalizacije, operacije i gubitka odgovora na biološku terapiju, dok visoke serumske razine vitamina D predstavljaju zaštitni čimbenik. Cilj ove studije bio je istražiti učestalost neliječenih i nedovoljno liječenih bolesnika s IBD i manjkom vitamina D te čimbenike rizika. U ovoj presječnoj studiji mjerene su serumske razine vitamina D u slučajnom uzorku bolesnika s IBD bijele rase. Deficijencija je definirana kao razine <50 nmol/L, a insuficijencija kao 50-75 nmol/L. Nadoknada vitamina D je definirana kao uzimanje 800-2000 IJ vitamina D na dan. Neliječeni bolesnici su oni bez nadoknade, a nedovoljno liječeni oni s deficijencijom ili insuficijencijom usprkos nadoknadi. Uključeno je ukupno 185 bolesnika s IBD, tj. 126 (68,1%) s Crohnovom bolešću i 59 (31,9%) s ulceroznim kolitisom. Ukupno je 108 (58,4%) bolesnika imalo deficijenciju, a 60 (32,4%) insuficijenciju. Udio liječenih bolesnika s deficijencijom i insuficijencijom vitamina D iznosio je 14,8% (n=16) i 18,3% (n=11).
Udio neliječenih s deficijencijom iznosio je 81,7% (n=49), a s insuficijencijom 85,2% (n=92). Terapija inhibitorima faktora
tumorske nekroze alfa bila je povezana s višim razinama vitamina D. Niže razine vitamina D su zabilježene kod bolesnika s upalom u području ileuma i resekcijom ileuma ili ileokolona. U zaključku, niske serumske razine vitamina D su česta pojava kod bolesnika s IBD, a dodatno je udio neliječenih i nedovoljno liječenih također visok. Naša preporuka je kontinuirano praćenje razina vitamina D u serumu svih bolesnika s IBD uključujući i one na nadoknadi vitaminom D.

Ključne riječi

Upalne bolesti crijeva; Vitamin D, nedostatak; Crohnova bolest; Kolitis, ulcerozni

Hrčak ID:

242290

URI

https://hrcak.srce.hr/242290

Datum izdavanja:

1.3.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.276 *