Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Marino Budicin ; Centro di ricerche storiche Rovigno


Puni tekst: talijanski pdf 7.347 Kb

str. 499-547

preuzimanja: 255

citiraj


Sažetak

Predstavljanjem ovog zanimljivog izvora o sumama
"Sv. Marka" (Motovun) i "Comerie" (Groznjan) zaokrufujemo
objavljivanje planova uredenja triju najvaznijih istarskih sumskih dobara
(u prethodnim brojevima Attija objavili smo one za sume "Lim -
Vidomo" i "Lisignamoro - Sijana").
Pian uredenja sumskog dobra "S. Marco - Comeria" za desetljeée
1933.-1942. izraden je 1933. te usvojen 25. listopada 1934. godine,
upisan u veliki registar od 208 stranica koji se cuva pri Centru za
povijesna istrazivanja Rovinj .
Autor objavljuje opisna poglavlja iz toga Plana, zanimljiva s
povijesnog, drustveno-ekonomskog i imovinsko-pravnog gledista.
Dvije sume o kojima govorimo po svom povijesnom putu veoma
se razlikuju. Suma "Sv. Marka" bila je najvazniji sumski kompleks
u povijesti sumarstva u Istri. "Comeria" se ubraja u sume druge
kategorije, iako je i ona u mletacko doba, poput motovunske,
figurirala na listi prvoklasnih suma.
Autor iznosi dostupne povijesne osvrte za ove dvije sume, te
posebno istice vaznost sume Sv. Marka, jedine kojom je u mletacko
doba, pored sume "Montello", neposredno upravljala Serenissima,
odnosno Vijeée desetorice za racun Mletackog Arsenala. Ovim
najvisim mletackim tijelima bili su nadredeni i "Izaslanici za
motovunsku sumu i dolinu" i "Kapetan doline", imenovanim
pocetkom XVII. stoljeéa.
Nakon pada Mletacke republike dvije su sume postale austrijsko
ddavno vlasnistvo i potpale pod upravu Ratne momarice. Nakon
Prvog svjetskog rata presle su pod Talijansko sumsko dobro.
U Planu uredenja sumskog dobra "S. Marco - Corneria" za
desetljeée 1933.-1942. kalkulacijom obnavljanja za navedeno desetljeée
predvidalo se eksploatirati 39.276 kubicnih metara (Motovunska
suma 31.025 m3; suma "Corneria" 8.251 m3
) s godisnjim prosjekom
od 3.927 m3.
Okolnosti su se svakako bile promijenile u usporedbi s mletackim
vremenima kad se sva proizvodnja plasirala u venecijanski arsenal.
Znacajne narudzbe pragova za drzavne zeljeznice kao i razne grade
za druge uprave jasno potvrduju da se pocetkom tridesetih godina
XX. stoljeéa moze govont1 o novom smjeru trgovacke politike sto
ga je talijansko Ddavno poduzeée za sumsko dobro namijenilo
drvnoj gradi iz sume Sv. Marka.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242458

URI

https://hrcak.srce.hr/242458

Datum izdavanja:

26.5.2006.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 893 *