Izvorni znanstveni članak

Miroslav Bertoša ; Università di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia di Pola

Sažetak

U stoljeéima ranoga novovjekovlja Istra je
po svojoj gospodarskoj strukturi bila vrlo kompleksna zemlja: vitalne
sastavnice opstojnosti njezina ziteljstva temeljile su se na ratarstvu,
stocarstvu, pomorstvu, ribarstvu, trgovini (pretezito krijumcarskoj),
kao i na nizu zakonitih i nezakonitih izvora egzistencijalnih prihoda.
U ovome se kratkom prilogu donose i - unutar spomenutoga
povijesnoga konteksta - obrazlazu sumarni podaci o pojavi kukuruza
u Istri. Istarski prostor, podijeljen izmedu Mletacke Republike
(veéim) i Austrije (manjim) dijelom, prihvatio je kukuruz (biljku
pristiglu u Europu nakon velikih zemljopisnih otkriéa) relativno kasno
(u XVII. stoljeéu), da bi tek od 70-tih i 80-tih godina XVIII. stoljeéa
kukuruz postao ne samo vaznim prehrambenim artiklom (mitska
"polenta" l palenta), veé i proizvodom za koji se plaéao ddavni
porez. U tekstu se spominju mnogobrojni podaci o postupnom
prodiranju kukuruza u dijelove Istarskoga poluotoka. U arhivskim
se vrelima kukuruz naziva "formenton" l "grano turco" (kasnije
"mais"), dok se u uporabnom govoru hrvatskoga ziteljstva rabi naziv
"trukinja" (metateza od "turkinja" = "tursko zrno"). U proslim je
stoljeéima kukuruz u Istri bio ne samo jedna od niza uzgajanih
zitarica, veé je njegova nazocnost nasla odjeka i u istarskoj
etnokulturi, napose u njezinim mentalnim odrednicama. Autor
osebujnim pristupom nastoji interpretirati dosad objavljene podatke
o kukuruzu u Istri, ali se oslanja i na neke neobjavljene. Napose
je vazno dosad nekoristeno izvjesée Rapport sur la culture du Mais
dans la Province de /'!strie intendanta Pokrajine Istre baruna Angela
Calafatija iz godine 1813., koje se, izvorno na francuskome jeziku i
u cjelovitome prijepisu, donosi u dodatku.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242540

URI

https://hrcak.srce.hr/242540

Datum izdavanja:

18.6.2004.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 912 *