Izvorni znanstveni članak

Drago Roksandić ; Zagabria

Sažetak

U raspravama
posljednjih godina o 'imagining the Balkans' (Maria Todorova)
sredisnje je pitanje da li pojam "Balkan" stvara moderna Europa u
procesu svoje autoidentifikacije ili on nastaje u samome tom prostoru
kao izraz njegove vlastite ambivalentnosti izmedu europskih aspiracija
i orijentalnih (neeuropskih) realnosti. Istrazujuéi politicku imaginaciju
Srba u hrvatskim zemljama u vrijeme talijansko-turskog rata
(1911-1912) i to koristeéi prije svega suvremena novinska glasila,
autor polazi od pretpostavke da "Balkan" u danasnjem znacenju
nastaje i kao moderna europska tvorevina i kao autohtoni izraz
svijesti o vlastitoj marginalizaciji.
Srednji slojevi Srba u hrvatskim zemljama u to doba - nalazeéi
se politicki ukljuceni u relativno najjacu politicku snagu u zemlji -
Hrvatsko-srpsku koaliciju - istovremeno su u procesu vlastitog
samoispitivanja, s punom svijeséu da se svijet u kojem zive mijenja
i da se i uvjeti njihova vlastitog zivota mogu stubokom promijeniti.
Listovi poput zagrebackog Srbobrana i srpskokatolickog Dubrovnika,
kao i Supilov Rijecki Novi List, nesumnjivo vrlo citan narocito medu
srpskom omladinom u Hrvatskoj, jasno izrazavaju kontroverze
autoidentifikacijskih procesa u jugoistocnoeuropskom i balkanskom
kontekstu. Zemlja u odnosu spram koje se te kontroverze narocito
ocituju je Italija, napose u vrijeme talijansko-turskog rata, uvoda u
balkanske ratove. Italiju se s jedne strane percipira kao izvor tih
snaznih inspiracija, tj. kao modernu, nacionalnu ddavu, k tome,
uspjesnu u svojoj modernizaciji, a s druge strane, kao potencijalno
imperijalisticku ddavu i moguée izvoriste novih nevolja u Jugoistocnoj
Europi.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242547

URI

https://hrcak.srce.hr/242547

Datum izdavanja:

18.6.2004.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 492 *