Atti, Vol. XXXII No. 1, 2002.
Izvorni znanstveni članak
Miroslav Bertoša
; Pola
Sažetak
Izlaganje teza o Mediteranu i mediteranskome svijetu
uvijek je veliki izazov za povjesnicara, napose kada je rijec o
razdoblju od XVI. do XVIII. stoljeéa, kada on postaje popristem
golemih politickih i svekolikih interesnih sukoba, u prvome redu
prometnih i gospodarskih, trgovackih, ali i etnokulturnih i vjerskih
previranja. U tim previranjima sudjeluje i svijet istocnojadranske
obale, ne samo gradski, veé i onaj iz zaleda pretdito hrvatskog
etnosa. U doba ratova, jednako onih koje su europske zemlje vodile
medusobno, kao i onih kada se Europa ujedinjavala protiv
osmanlijske opasnosti, jadranski je prostor postajao iznimno vazno
vojno-stratesko uporiste. Istodobno je bio i teritorij rasprostranjene
diplomatske djelatnosti. Unatoc napetostima i ratnim okrsajima, a
nakon Lepantske bitke (1571.) i porasta piratskih i gusarskih
prepada, sredozemni je svijet bio upuéen na osebujne, katkada i
paradoksalne, oblike suradnje i komuniciranja: na sukobljeno
zajednistvo i sukobljeni suzivot. Kompleksna je i vrlo siroka lepeza
odnosa izmedu razliCitih - od sporazumijevanja "koineom" lingua
franca do oblika vjerskoga sinkretizma olicenog u tzv. "Alahovim
krséanima". Mediteran je bio prostor velikoga pomicanja ljudi -
migracija i mobilnosti mnogih skupina i pojedinaca. Navedeni su
primjeri naseljivanja hrvatskog etnosa na obalni i njemu gravitirajuéi
pojas Apeninskoga poluotoka i istaknuta njegova nazocnost u
svekolikim djelatnostima. Doseljenici, bjegunci, gospodarski "emigranti",
trgovci, obrtnici, seljaci, stocari, nadnicari, kapetani brodova,
mornari, veslaci-slobodnjaci i kaznjenici, napose vojnici-plaéenici, ali
i pitomci vojnih uCilista, sveéenici, redovnici, sveucilistarci, hodocasnici
i putnici, kruzenje ljudi, robe, ideja, obicaja, igara (uz
manifestacije tipicnih oblika agona) uoblicilo je mediteranski mentalite!,
ali i njegove posebnosti u razlicitim etnickim skupinama.
Povezanost izmedu obale i unutrasnjosti - jedno od bitnih obiljdja
mediteranstva - nazocna je i u hrvatskome slucaju. Sjevernojadranski
akvatorij - najsjevernije urastanje Sredozemlja u europski kontinent
- zavrsava trséanskim Krasom, istarskim planinskim lancima -
éiéarijom i Uckom, dok je na istoku, sa strane Kvarnera, omeden
gorjem Gorskoga kotara i strmim padinama Velebita. Jedino Ravni
kotari u zaledu Zadra pruzaJu, bez reljefnih prepreka, ravnicasti
pristup u dubinu kopna. Gorje Svilaja (u zaledu Sibenika), Biokovo,
Srd i Orjen juznohrvatskom mediteranskome prostoru ostavljaju tek
uski trak zemlje uz more. Simbioza zivota u priobalju i zaledu bila
je uvjet njegovu opstanku i kontinuitetu. Stoljeéima je iz zaleda
pritjecala ne samo roba za potrebe gradova i ona namijenjena
trgovini i izvozu, veé i tim smjerom tekla i rijeka ljudi prirodno
predodredena da popuni populacijske praznine nastale zbog ratnih
nedaéa, epidemija, ambijentalnih promJena propalih zivotnih
resursa.
Ključne riječi
Hrčak ID:
242561
URI
Datum izdavanja:
20.6.2003.
Posjeta: 986 *