Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Lujo Margetić ; Fiume


Puni tekst: talijanski pdf 27.353 Kb

str. 9-221

preuzimanja: 52

citiraj


Sažetak

Rapski statut objavljuje se ovdje prema
rukopisu, koji se cuva u Sveucilisnoj i nacionalnoj knjiznici u Zagrebu
pod signaturom SM 33. Rukopis potjece iz 18. st. iz vremena mletacke
dominacije nad Rabom. Rapski statut nalazi se na str. 16-169, a sadrzi
latinski tekst i talijanski prijevod prvih cetiri knjiga. U ovom izdanju
dodalo se petu knjigu prema tekstu, objavljenom 1900. god. od Inchiostri
- Galzigna uz ispravke ocitih pogresaka. Rukopis se izdaje zajedno s
vaznijim varijantama drugih rukopisa u Zagrebu i u Drzavnom arhivu u
Zadru. Uvodna studija sadrzi, uz ostalo, i tekstove tzv. Rapskog protostatuta
iz 1234. god. i isprave iz 1281. god., koja se odnosi na zabranu Bozjeg
suda nosenjem vrelog zeljeza. Oba teksta popraéena su pravnopovijesnim
analizama.
Sprovedena je i analiza problema nastanka osnovnog teksta Rapskog
statuta i ustanovljeno da je on pisan ne mnogo kasnije od 1281. god .
Analizirane su takoder i socijalna i pravna povijest Raba.
Nakon istrazivanja posveéenog pravnom polozaju Raba u antici, u kojem
se dolazi do rezultata, da je Rab uzivao povlasticu tzv. Latium maius,
nastavlja se s povijescu Raba od 8. st. do sastavljanja Statuta, osobito s
istrazivanjima opéinske organizacije u vrijeme bizantske vlasti, u vrijeme
prijelaznog razdoblja (11. i 12. st.) i u doha tzv. staleske opéine u 14. st.
Analizira se i opseg autonomije srednjovjekovnih komuna.
Konacno, autor opisuje i analizira ukratko pravni sustav u Rabu:
obiteljsko pravo (odnose medu roditeljima i djecom i medu bracnim
drugovima); nasljedno pravo; vlasnistvo; obvezno, kazneno i postupovno
pravo, osobito one pravne institucije, koje su interesantne i vazne za evoluciju
prava u Europi, npr. astaci obiteljskog vlasnistva; tzv. consuetudo sponçelatii;
pravo udovice na dio dobara, stecenih u braku, koje u mnogim pojedinostima
podsjeéa na tzv. brak na istarski nacin; varijantu nasljednopravnog sustava
paterna paternis, materna maternis; analizu pravne formule habere licere,
u kojoj autor dolazi do drukcijih rezultata, od onih do kojih je dosao
Inchiostri; razlikovanje pojmova notitia, querimonia, indo!entia; pravni
polozaj legitimus accusator itd.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242629

URI

https://hrcak.srce.hr/242629

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 152 *