Izvorni znanstveni članak

Antonio Miculian ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

U prvome dijelu ovog rada autor istice s kakvim se poteskoéama susrela Crkva
u trenutku kad je Martin Luter sa svojih 95 teza uzdrmao temelje cjelokupnog
zapadnog krséanskog svijeta.
Katolicka Crkva zapodjenula je ogorcenu borbu protiv reformacije, oborivsi
se svom zestinom na progreske novog nauka, na njihove crkvene glavare i
teologe. Inkvizicija u Spanjolskoj, Nizozemskoj i Francuskoj pa i u Rimu te
Indeks zabranjenih knjiga bila su sredstva kojima se posluzila u nastojanju da
zaustavi luteranske "zablude". To moze biti razlogom zasto su pape tdko
nalazile osobnu politicku misao vodilju iako je protureformacija zapocela veé
u prvoj polovici 16. stoljeéa. Prvi simptomi organiziranog i efikasnog otpora
obiljezeni su dvjema posve razliCitim inicijativama: s jedne strane Spanjolac
lgnacio Loyola spontano zahtijeva da se 1534. u Parizu osnuje spiritualna vojska
Jezuita koji bi papi bili na raspolaganju kao misionari, osobito u Svetoj Zemlji,
dok je s druge strane, na inicijativu Pavia III. u Rimu osnovana kardinalska
komisija zaduzena za borbu protiv sirenja protestantizma na katolickim
podrucjima (Sveta kongregacija rimske Inkvizicije ).
Tako su izmedu 1534. i 1542. zapoceli prvi koraci protureformacije. U
drugom dijelu autor obraéa pozornost na ostvarivanje odluka Tridentskog
sabora, kao veoma slozenog programa prema kojem se od biskupa i zupnika
zahtijeva da imaju prebivaliste u vlastitoj dijecezi, odnosno zupi, te osnivanje
sjemenista u kojima bi sveéenici stjecali dostojnu naobrazbu. Prema istom
programu trebali su se odriavati dijecezanski i provincijalni sinodi, propisuju
se pastoralne i apostolske vizitacije, uredno vodenje maticnih knjiga te
kanonickih knjiga i dr.
Potkraj 16. stoljeéa, iako su uvedeni tridentski kanoni, papa Grgur XIII.
povjerava veronskom biskupu Agostinu Valieru vizitaciju istarskih biskupija.
Analiza zapisnika te apostolske vizitacije omoguéuje siri pristup kako religioznoj,
tako i drustveno-povijesnoj, ekonomskoj, demografskoj i lingvistickoj problematici
nase regije.
Ono sto je Valier uspjesno priveo kraju u mletackom dijelu Istre, u
habsburskom su proveli Isusovci sa sjedistem u Rijeci tek pocetkom 17. stoljeéa.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242680

URI

https://hrcak.srce.hr/242680

Datum izdavanja:

16.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.032 *