Pregledni rad

Marta Manzin ; Dignano

Sažetak

Po izbijanju Prvog
svjetskog rata, osobito nakon sto je u sukob usla ltalija u svibnju 1915.,
Austro-Ugarska monarhija donasi odluku da se evakuira civilno stanovnistvo iz
okolice Pule, koja je tada bila srediste austrijske mornarice i sjediste arsenala.
Razlozi koji su naveli austro-ugarsku vlast na taj drasticni korak nisu bili samo
strateske naravi - postojala je bojazan od invazije talijanskih trupa iz pravca
jugozapadne granice Carstva, za koje se pretpostavljalo da bi preko Trsta dosle
do Rijeke te da bi tako lstra bila odsjecena od ostalog teritorija. Motivi tog
postupka bili su i politicke naravi. U tom dijelu Istre bilo je Talijana, koji su
osobito krajem 19. i pocetkom 20. stoljeéa poceli zveckati oruzjem iredentizma.
Carski dekret primorao je tisuée osoba da napusti svoja ognjista i da vise
od tri godine proboravi u logorima.
Tzv. "Barackenlageri" bili su podignuti na podrucju juzne i istocne Austrije,
u Madarskoj, è':eskoj i Moravskoj. Sastojali su se od stotina drvenih baraka
pa su izgledali kao pravi "drveni gradovi", jer su se do stambenih zgrada
smjestile skole, bolnice, kuhinje, kupaonice, radionice, sirotista i crkve.
Ova studija bavi se razdobljem od kraja svibnja 1915. do jeseni 1918., a
detaljno je opisan zivot raseljenih u logoru smjestenom u blizini sela Wagna
kraj Leibnitza u Stajerskoj. Na pocetku su u logoru pretdito prebivale izbjeglice
iz Galicije zbog otvaranja austrijsko-ruskog franta, zatim Poljaci, a na kraju
prisilno raseljeni !strani. Daleko od zavicaja i od svega sto su stvarali tdkim
radom i Zrtvama, a sto po povratku mozda vise neée zateéi, istarski je zivalj,
inace duboko vezan za vlastite korijene i tradiciju, dozivio iseljavanje, kao
psiholoski, socijalni i ekonomski Iom, kao ranu koja je tdko zacijelila, a koja
se iznova otvara cim se nacne ava tema.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242692

URI

https://hrcak.srce.hr/242692

Datum izdavanja:

16.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 710 *