Pregledni rad

Giuseppe Cuscito ; Università degli Studi Trieste

Sažetak

Uz
pre ispitivanje izvora i najvaznijih historiografskih priloga u ovom se tekstu navodi niz
znacajnih povijesnih zbivanja na tlu srednjovjekovne Istre. Iako je rad sinteticke nm·avi ,
vodilo se prvenstveno racuna o politickoj povijesti, ne zanemarujuéi ni njen drustveni ni
religiozni aspekt na koji , uz rimsko-ital sku tradiciju djeluju i utjecaji iz germanskog i slavenskog
sv ijeta od vnemena u kojem se Rimsko carstvo nepovratno raspalo pod navalom
barbara.
Pi sma svetoga Grgura Velikog i slavni Rizanski plakit (iz 804.) predstavljaju dragocjene
e lemente za izucavanje sustava lstre pod bizantskom vlaséu, koja je, do langobardske
okupacije (7 51 .), potrajala vise od 200 godina. Franacka osvajanja uklanjaju nad
lstrom avarsko-slavensku prijetnju, ali ne mogu eliminirati slavenski element; dapace, isti
postaje spremniji na sporiju, odlucniju i trajniju kolonizatorsku ekspanziju buduéi da se
orijentirao na sjedilacki nac in zivota poljodjelaca. Sustav rimskih municipija, koji se na
ovome tlu odrzao tijekom 8 stoljeéa, za franacke je vlasti zamijenjen feudalnim sistemom,
dok lstra postaje jednom od franackih grofovija na koje je Karlo Veliki podijelio Italiju.
Jako je kasnije Istra potpala pod Regnum Italicum , skoro se cijelo jedno stoljeée nalazila
u sklopu Bavarskog i Koruskog vojvodstva, sve do pokusaja Henrika TII.
Frankonskog da Istru iznutra solidnije organizira obnovivsi (1040.) autonomnu
marku Jstru (marchia et comitatus Histriae), koju je Henrik IV. ucinio feudom akvilejskog
patrijarha Sigearda istovremeno s osnivanjem te CI'kvene kne:levine (l 077.). Nakon sto je
presla u ruke moénih njemackih dinastija, Istarska marka je, zahvaljujuéi prethodnoj feudizaciji
, priznata kao posjed akvilejskog patrijarha Volhera (1209. ). Medutim , markgrofovskoj
vlasti protivile su se bi skupije, sve moéniji grofovi goricki i njihova mutna
politika, uvijek u savezu s buntovnim vazalima ste obalni gradovi koji su imali potporu
Venecije, a bili su netrpeljivi prema svakom ogranicavanju svoje samostalnosti. Naposljetku,
moze se reéi da su i Venec ija i Gorica-kao gospodarica Pazinske grofovije predstavljale
dvije glavne prepreke na kojima se slomila vlast patrijarha u Istri .

Ključne riječi

Hrčak ID:

242864

URI

https://hrcak.srce.hr/242864

Datum izdavanja:

2.7.1993.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.282 *