Cardiologia Croatica, Vol. 15 No. 9-10, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15836/ccar2020.247
Intermitentna klaudikacija – funkcionalna procjena u praćenju bolesnika nakon uspješne perkutane revaskularizacije
Dora Jelinek
orcid.org/0000-0002-5919-006X
; Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska
Ljiljana Banfić
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Majda Vrkić Kirhmajer
orcid.org/0000-0002-1340-1917
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Stipe Pelajić
; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Savko Dobrota
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Dražen Perkov
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Porast angiointervencijskih zahvata posljedica je rastuće incidencije okluzivne bolesti perifernih arterija, ali i boljih tehničkih mogućnosti perkutane revaskularizacije. Odluka o načinu liječenja temelji se na pomnoj kliničkoj procjeni bolesnika s intermitentnom klaudikacijom Fontaine II klase i odabira terapijskih mogućnosti: endovaskularne ili kirurške revaskularizacije ili pak konzervativnog medikamentnog liječenja uz intenzivan nadzirani trening hodanja. Posebno je važna racionalizacija u načinu praćenja bolesnika nakon provedenog revaskularizacijskog zahvata u eri različitih novih tehničkih mogućnosti medicinske prakse 21. stoljeća. Cilj ovoga retrospektivnog istraživanja odnosio se na skupinu bolesnika s bolešću perifernih arterija, funkcionalne klase Fontaine II u kojih smo nakon uspješne angiointervencije analizirali promjene vrijednosti ABI-ja (od engl. ankle brachial index) i dužine HP-a (hodna pruga) kroz vremenski slijed: prije i neposredno nakon intervencije te u kontrolnom razdoblju. Uspješna endovaskularna revaskularizacija (PTA od engl. percutaneous transluminal angioplasty) u usporedbi sa standardnom farmakoterapijom i nenadziranim vježbama hodanja u bolesnika funkcionalne klase Fontaine II rezultirala je produljenjem HP-a i porastom ABI-ja, a koji nisu pokazali poboljšanje nakon inicijalnog 6 mjesečnog razdoblja primijenjene optimalne farmakoterapije i nekontroliranoga tjelesnog treninga. Prisutnosti komorbiditeta nisu utjecale na rezultate ispitivanih parametara. Vrijednost je ABI-ja kontralateralnog ekstremiteta tijekom praćenja porasla i korelira s porastom ABI-ja ekstremiteta podvrgnuta angiointervenciji. Porast duljine HP-a i porast vrijednosti ABI-ja u analizi statistički vrlo značajno prati angiografski uspješnu revaskularizaciju. Rezultati ispitivanja potvrđuju važnost procjene uspjeha PTA-a primjenom ABI-ja, a posebno procjenu dužine HP-a u praćenju uspješne endovaskularne revaskularizacije koja se u svim ispitivanim podskupinama višestruko pratila i pokazala se statistički značajnim parametrom koji obilježava promjenu funkcionalnoga statusa. Smatramo da bi se naoko zanemareni podatak o dužini hodne pruge trebao repozicionirati u rutinskoj procjeni i praćenju funkcionalnog statusa nakon endovaskularne revaskularizacije u bolesnika s intermitentnom klaudikacijom.
Ključne riječi
intermitentna klaudikacija; perkutana transluminalna angioplastika; pedobrahijalni indeks; dužina hodne pruge
Hrčak ID:
242966
URI
Datum izdavanja:
28.8.2020.
Posjeta: 2.091 *