Izvorni znanstveni članak

Miroslav Bertoša ; Istituto di scienze storiche e sociali dell'Accademia jugoslava delle scienze e delle arti Fiume-Pola

Sažetak

U ovom je radu - temeljenom na vrelima Drzavnog arhiva u Ve­neciji -autor nastojao pokazati koliko se pojava razbojniStva prosi­rila po tkivu istarskoga drustvenog organizma XVH i pocetka XVIII stoljeéa. Skladno prigodnoj urednickoj koncepciji ovoga sveska Atti razmatranje se ogranicilo samo na Porestinu, to jest na sredisnji dio zapadne Istre. Autor polazi od teze da je pojava zlikovaca, prognanika (banditi), lupeza i ljudi devijantna ponasanja (primjerice otmicara djevojaka i udovica) bila ne samo popratna pojava veé i produkt visestrukih poli­tickih, gospodarskih, populacijskih, ambijentalnih i moralnih kriza koje su u tijeku Cinquecenta, Seicenta i Settecenta potresale Istru, a u prvome redu njezin mletacki dio. Pojava razbojniStva veoma je kom­pleksna i ima duboke korijene u istarskom drustvu onoga doba. U spomenutim se okolnostima «socijalni razbojnik» pretvarao u obicnog delinkventa. Lokalna i sredisnja vlast osudivale su progonstvom ne samo ubojice, zlikovce i kradljivce veé i one koji su na drugi nacin povrije­dili mletacke zakone (npr. seljake koji su za svoje nasusne potrebe sjekli hrastova stabia u sumama rezerviranim za mletacki Arsenal). Zivot u progonstvu, na rubu drustva ili cak izvan njega, ispunjen ne­prestanom prijetnjom od uhiéenja i smrti, zivot u velikoj oskudici i bijedi, zivot suocen s borbom za golo odàanje, stvarao je od prognanika prave zlikovce. Stupanje u druzinu omoguéivalo im je da lakse prezive, a surovo zastrasivanje seljaka, jataka, pa i predstavnika vlasti, trebalo je zastititi prognanike i zlikovce od izdaja, zasjeda i uhiéenja. Razbojnici su se, dakle, vraéali u svijet iz kojega su prognani, ali su ga nastojali dàati u strahu i zavjeri sutnje. Borba protiv razbojnistva nije imala veéeg uspjeha. Lokalna je vlast bila preslaba da se suprotstavi zloglasnim druzinama, a seosko je stanovnistvo radije trpjelo njihovu prisutnost negoli se izlagalo rizike da na svojoj koZi osjeti posljedice osvete. Da bi suzbila razbojniStvo vlast je ponekad primala u sluzbu upravo najokorijelije zlocince i prognanike. Mediteransko-balkanski tip istarskoga razbojnistva svoje je quasi­imobilne sastavnice zadrzao dugo u novo doba. Porestina je (uz juznu Istru) bila njegova najjaca uporisna tocka.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242984

URI

https://hrcak.srce.hr/242984

Datum izdavanja:

21.11.1986.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 964 *