Izvorni znanstveni članak

Miroslav Bertoša

Sažetak

Autor je svoj prilog zamislio kao niz preliminarnih hipoteza za buduci pristup
produbljivanju problematike kolonizacije Istre i mnogobrojnih promjena
koje je ona izazvala u etnitki mijeSanom prostoru te pokrajine u doba Venecije.
Izabran je egzemplarni slutaj: selo Premantura na krajnjem jugu 1starskoga poluotoka
koje su 1585. osnovali doseljenici iz zaledja Zadra i Sibenika. (Njihovo
pravo porijeklo, medjutim, treba trahti istotnije od te erte, vjerojatno u podrutju
zapadne Bosne.) Kasnije se selo Sirilo novim useljivanjima iz Dalmacije, Primorja,
Rijeke, Istre, pa tak iz Furlanije i Karnije. U Premanturi je postojalo snatno
gospodarsko gibanje i veoma hvo kretanje ljudi. U njezinoj druStvenoj strukturi
postojao je svojevrsni ekonomski i populacijski dinamizam koji je poticao
titeljstvo na proizvodnju i razmjenu dobara, na tilavu i upornu borbu za svakodnevnu
egzistenciju. Premanturci su ratari, stotari, ribari, krijumtari , uskot ki
jataci; oni prutaju utotiSte pomorcima i putnicima koji tu tekaju povoljan vjetar
i mirno more za nastavak putovanja prema Kvarnerskim otocima, Dalmaciji,
Levantu i obalama jutne Italije, prodaju im namirnice i kupuju od njih raznu
robu. Premanturski su seljaci bili povezani gospodarskim odnosima sa susjednim
selima Litnjanom, SiSanom, Pomeron, Medulinom, s puljskim gradjanima
i gradskom optinom, iznajmljivali su njihove njive, vrtove, paSnjake, ~urne i
platali im livel u naturi i novcu.
God. 1741. Premantura je po broju stanovnika bila najveée selo u juznoj
lstri, jedno od najvitalnijih ruralnih sredista i jedan od najveéih uspj eha mletaèke
kolonizacije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243055

URI

https://hrcak.srce.hr/243055

Datum izdavanja:

19.11.1982.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 875 *