Izvorni znanstveni članak

Mudrosna antropologija Jakovljeve poslanice

Mato Zovkić ; Kaptol 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak

Ovo je jedno od izlaganja o biblijskoj antropologiji na simpoziju hrvatskih bibličara u Zagrebu 26. i 27. listopada 2018. godine. S većinom novijih komentatora autor prihvaća da srž Jakovljeve poslanice potječe od povijesnog Jakova, koji je umro mučenikom smrću u Jeruzalemu oko godine 62, ali ju je kasnije netko od njegovih suradnika, koji je dobro poznavao grčki jezik i retoriku, doradio za Židove i kršćane u dijaspori. To je bitno mudrosni spis Novog zavjeta u kojem se nadahnuti pisac oslanja na Siraha i druge mudrosne spise Starog zavjeta, ali i pokazuje svijest o Isusovu učenju o najvećoj zapovijedi te o Božjoj naklonosti prema siromasima. Jakovljevu vjeru i nauk o ljudima kao slobodnim Božjim stvorenjima koji u teškoćama života trebaju biti strpljivi te u molitvi tražiti snagu za postojanost autor obrađuje u sljedećim cjelinama: a) stvoreni na sliku Božju, podupirani zakonom slobode (3,9‑10; 1,17); b) kao stvorenja ovisna o Bogu, ljudi su pozvani na postojanost u kušnjama, na svladavanje požuda i na traženje mudrosti odozgo (1,9‑11; 1,2‑4.13‑15; 1,5‑7; 3,13‑17); c) u životnim nevoljama strpljivi, u bolesti ovisni o zajednici (5,7‑11.13‑16). Jakovljeva mudrosna antropologija nastavak je na učenje starozavjetnih mudraca i doprinos etičnom življenju »plemena dijaspore« među većinom poganskih sugrađana u Rimskom Carstvu.

Ključne riječi

Jakovljeva poslanica; mudrosni spis; čovjek slika Božja; kraljevski zakon ljubavi prema bližnjemu; postojanost u kušnjama; mudrost odozgo; životne nevolje; ovisnost o zajednici.

Hrčak ID:

243107

URI

https://hrcak.srce.hr/243107

Datum izdavanja:

31.8.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.039 *