Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.29.3.03

Učinci ulaganja u obnovu nepokretne kulturne baštine na slovenske javne financije: konvergencija s odabranim zemljama EU-a

Borut Vojinović orcid.org/0000-0002-6417-6166 ; Sveučilište u Mariboru, Fakultet za turizam, Brežice
France Križanič ; EIPF, Ekonomski institut d.o.o., Ljubljana
Vasja Kolšek ; EIPF, Ekonomski institut d.o.o., Ljubljana

Sažetak

U radu je prikazan izračun optimalnoga državnog poticaja
za redovito ulaganje u održavanje zgrada koje pripadaju
nepokretnoj kulturnoj baštini. Rezultati pokazuju da za neto
fiskalni učinak ove vrste državnih poticaja Sloveniji godišnje
treba 32,7 milijuna eura investicija za održavanje
nepokretne kulturne baštine, što je ostvarivo sa 16,4 milijuna
eura državnih subvencija. Usporedbom mehanizama
odabranih država Europske unije, s posrednim pristupom
prikazali smo konvergencijska kretanja. Ulaganja u kulturnu
baštinu predstavljaju povećanje jedne od komponenti finalne
potražnje s pozitivnim utjecajem na gospodarstvo. Procijenili
smo ga Leontijevom produkcijskom funkcijom (učinak preko
reprodukcijskog lanca). Ulaganja u održavanje nepokretne
kulturne baštine pozitivno utječu i na prihode od turizma. U
odnosu na input-output analizu, redovito održavanje
godišnje rezultira dodatnom vrijednošću od 60,9 milijuna
eura uz 22,4 milijuna eura većih prihoda države. Neto
fiskalni učinak poticaja za ova ulaganja pozitivan je za
36,5 % utrošenih javnih sredstava.

Ključne riječi

EU; kulturna baština; investicije; fiskalna politika; konvergencija

Hrčak ID:

243119

URI

https://hrcak.srce.hr/243119

Datum izdavanja:

1.9.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.771 *