Izvorni znanstveni članak

Lujo Margetić

Sažetak

O pitanju antickih i ranosrednjovjekovnih granica trséanskog podrucja,
osobito onih sjeveroistocnih ne postoji u znanosti jedinstveni
stav. Autor rada navodi teze Kandlera, Benussija, Kosa, Degrassija i
Sticottija te sam sa svoje strane pristupa pokusaju rjesavanja problema
analizom pravnog polozaja Karna i Katala, koje je August atribuirao
trséanskoj gradskoj opéini i kojima je car Antonin Pio dodijelio povlasticu
da putem obnasanja funkcije edila u tergestinskoj gradskoj opéini
mogu posta ti rimski gradjani i clan o vi tergestinske kurije ( CIL V 532).
Prema rezultatima do kojih su dosli znanstvenici koji su se u novije
vrijeme bavili polozajem atribuiranih zajednica (Kornemann, Laffi), atribucija
nije imala za posljedicu punu integraciju atribuiranih zajednica
u sklop gradske opéine kojoj su atribuirane, veé su atribuirane zajednice
zadr:lavale relativno samostalni polozaj i, sto je osobito vazno, njihovo
podrucje nije bilo naprosto pripojeno podrucju nadredjene gradske
zajednice. Prema tome, u doba principata podrucje Karna i Katala bilo
je doduse podrucje na kojem su tergestinski magistrati imali odredjene
ingerencije, ali to podrucje nije bilo sastavnim dijelom tergestinskog
agera.
Analiza vijesti o Karnima i Katalima ( u prvom redu Plin. Nat. hist.
III, 19, 132) autor dolazi do zakljucka da su Karni atribuirani tergestinskoj
gradskoj opéini imali svoje podrucje sjeverozapadno od Tergeste,
a Katali duz Vipavske doline.
Autor zauzima kriticni stav prema dosadasnjim tumacenjima (Kahrstedt,
Degrassi) vaznog natpisa nadjenog kod Materije (CIL V 698) koji
spominje pleme Rundictes (ime se sacuvalo do danas u imenu mjesta
Rodik) ta nakon analize dolazi do zakljucka da ni njihovo podrucje nije
u doba principata pripadalo tergestinskom ageru, veé je najvjerojatnije
bilo drzavnim dobrom, koje je car Klaudije najprije obranio od uzurpacija
a nakon toga darovao bogatom G. Lecaniju Bassu.
Autorov je zakljucak da je tergestinski ager obuhvaéao razmjerno
usko obalno podrucje oko anticke Aegide (podrucje oko danasnjeg Kopra),
koje je bilo potpuno sjedinjeno s tergestinskim podrucjem putem
tzv. contributio anticke Aegide u sklop gradske opéine Tergeste.
Naprotiv, u doba dominata, dolazi do znacajnog prosirenja podrucja
Tergeste. Razlog tome prosirenju autor nalazi u dodjeli rimskog gradjanskog
prava stanovnistvu rimskog imperija poznatom Constitutio
Antoniniana u 212. god.n.e. Naime, kako su spomenutom konstitucijom
postali rimskim gradjanima takodjer i pripadnici Karna i Katala, otpale
su pobude za imuéne clanove tih plemena da se natjecu za stjecanje
funkcije edila u Tergeste, a to se moralo vrlo negativno odraziti na finacijski
polozaj gradske opéine Tergeste kao cjeline jer je poznato da
su gradski edili bili optereéeni prilicno teskim obvezama u korist gradske
opéine i njezina stanovnistva. Isto tako prestala je i obveza plaéanja
tributa Karna i Katala u znak podloznosti gradskoj opéini Tergeste. Da
bi se bar donekle pomoglo tergestinskoj opéini u njezinoj nezavidnoj
financijskoj situaciji, Rim je prosirio njezino podrucje i pripojio joj ne
samo Karne i Katale, veé i podrucja sjeveroistocno i jugoistocno od Tergeste,
tj, podrucja oko Materije i Roca. Tako se moze najjednostavnije
objasniti spomen trséanskog biskupa Frugifera (VI st.) na natpisu
nadjenom kod Roca.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243157

URI

https://hrcak.srce.hr/243157

Datum izdavanja:

12.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 796 *