Izvorni znanstveni članak

Miroslav Bertoša

Sažetak

Kolonizacija Istarskog poluotoka, spontano i organizirano naseljivanje
veéih i manjih grupa, obitelji i pojedinaca, koja gotovo neprekidno
traje od srednjega vijeka i modernog doba pa sve do najnovijih selidbenih
tokova nasega vremena, nesumnjivo cini sredisnji problem ekonomsko-
socijalne povijesti Istre. Kao dugogodisnji istrazivac istarske
populacijskih prilika, autor je, na osnovi grade u Museo Correr ( Miscelpopulacijskih
prilika, autor je, na osnovi grade u Museo Correr ( Miscallanea
Cicogna) u Veneciji, pokusao rekonstruirati i objasniti tijek i
propast ratarske kolonije Bolonjaca u Puljstini, jedne od najzanimljivijih
epizoda starije faze organizirane kolonizacije Istre (1560-1567). U
prilogu je donio izbor dokumenata.
Iako su se mletacki Senat i njegov upravni organ Provveditori sopra
Beni inculti, te puljsko Vijeée nobila suglasili za ostvarivanje pothvata
nekolicine poduzetnika o preseljivanju u Pulu i Puljstinu 124
obitelji bolonjskih seljaka, iako je poznati bolonjski geometar Zuan
Antonio Dell'Oca sa suradnikom, geometrom Bernardinom Mantovanom,
u drugome polugodistu 1563. izradio mapu juzne Istre i podnio izvjestaj
s podacima o obradenim i neobradenim povrsinama, ta je kolonizacija
ubrzo izazvala teske, nepremostive sukobe i dozivjela slom. Glavni
uzrok njezina neuspjeha treba traziti u otporu puljskih nobila i gradana
svim pokusajima mletacke vlasti da u depopulirana sela i napustene
juznoistarske kontrade naseli novo ruralno ziteljstvo. Dubina i intenzitet
konflikta izmedu autohtonog i doseljenickog svijeta dostizala je
zaista iracionalne destrutivne razmjere.
Kada je Senat potkraj 1566, na temelju zalbe puljskoga ziteljstva
predvodenog nobilima i gradanima, donio odluku o zabrani prijasnje
koncesije date bolonjskim ortacima da imaju pravo ubirati 4% uroda
od korisnika melioriranoga zemljista, kolonizacija Bolonjaca izgubila
je svoj gospodarski smisao. Odluka Senata o zabrani tog poreza oznacila
je smrtni udarac naseljivanju bolonjskih seljaka, jer se ono, zamisljeno
kao tipicni kapitalisticki pothvat koji je inicijatorima trebao donijeti
znatni probitak, vise nije mogio oddati. Pritisak puljskih nobila i gradana
na Bolonjce nesumnjivo je ubrzao propast pokusaja.
Izneseni podaci svjedoce, osim toga, i o rasprostranjenosti napustenih
sela ( oko 70%) i neobradenih zemljisnih povrsina pretvorenih u
pustopoljine (92,8%)' sto predstavlja pokusaj kvantificiranja gospodarsko-
populacijske krize koja je zahvatila juznu I stru u XVI. stoljeéu.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243162

URI

https://hrcak.srce.hr/243162

Datum izdavanja:

12.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 828 *