Izvorni znanstveni članak

Antonio Miculian ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Religiozna pobuna XVI stoljeéa, netocno zvana Reformom, kako je
poznato, iako je uspjela iz raznih i mnogostrukih razloga otcijepiti od
jedinstva crkve sjevernu Evropu od Svicarske do Skandinavije, ipak
je u nasoj regiji imala veoma skroman uspjeh.
Istra, pretezno pod vlaséu Mletacke republike i dijelom pod vlaséu
Habzburgovaca koji su ddali Pazinsku grofoviju koja je graniCila sa
provincijskim ddavama stojerskom i kranjskom, a ove su bile otvorene
pristasama uz nove religiozne principe, dolazila je pod utjecaj luteranstva
od dviju suprotnih struja. I mozda je zato istarski poluotok, u odnosu
na broj stanovnika, dai toliko razlicitih protestanata koliko ih mozda
nije imala njedna druga pokrajina.
Na mletackom dijelu istarskog poluotoka religiozno vrenje potjecalo
je od evangelicke propagande dvojice Vergerija, Pier Paola iz Kopra
i drugoga Gian Battiste, pulskog biskupa. To jasno proizlazi iz sudskih
spisa unih koliko ih je izmedu 1545. i 1565. bilo osumnjiceno za herezu.
U arhivu rimske kongregacije Sant'Uffizio cuvaju se spisi koji se odnose
na te procese protiv najveéih predstavnika, a to su: Marin de Marini
kanonik iz Pule, Domenico Trabuzino, Vincenzo Altramonte, Demetrio
Spizza, Matteo Curta, kanonici iz Pule; Pasquale Velico, Pasquino de
Fabris, Beltramo de Rota, Pasquale de Pasquali, Giacomo Cineo, Giovanni
de Paoli, Marco Cineo, Baldo Lupetina, Marco de Rubini, Giacomo
Betiga, Matija Vlacié Ilirik, Francesco Gasparinich i drugi.
Pazinska je grofovija bila gotovo neizbjezivo izlozena kontaktu stanovniStva
veoma brzo sklona prihvaéanju religioznih novina. Prvi su
bili plemiéi, primamljeni moguénoséu da prisvoje crkvena sekularizirana
dobra, zatim je dolazila budoazija i seljaci koji su polovicom 1600,
kako svjedoCi Giorgio Stobeo, listom pristali i castili Lutera.
Evo nekoliko najveéih predstavnika: Stjepan Konzul, Primoz Trubar,
barun Ungnad, Juraj Cvecié iz Pazina i Juricié iz Vinodola, Matija Zivcié,
Giovanni Fabianich, Giuseppe Nicolich, Francesco Barbo i graciséanski
zupnik Ciay.
Da slomi protestantski pokret, pobrinuo se kardinal Caraffa (kasnije
papa Pavao III) koji je bulom «Licet ab initio» 21. srpnja 1524.
ustanovio novi organizam, cuveni Sant'Uffizio dell'Inquisizione generale
romana (Sveti ured opée rimske inkvizicije), jedinstveni organ suzbijanja
i kontrole, pa je pod njegovim pontifikatom i uspio, u kratko vrijeme,
preokrenuti situaciju, prije u mletackom dijelu Istre, kasnije i u
pazinskoj grofoviji.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243163

URI

https://hrcak.srce.hr/243163

Datum izdavanja:

12.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 608 *