Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2020.6.99

Stećci i srednjovjekovni kulturološki kontekst(s odabranim primjerima koji se interpretiraju i rekontekstualiziraju)

Miroslav Palameta ; Mostar


Puni tekst: hrvatski pdf 8.064 Kb

verzije

str. 99-122

preuzimanja: 246

citiraj


Sažetak

Članak "Stećci i srednjovjekovni kulturološki kontekst" podrazumijeva da je tradicionalno proučavanje stećaka već istrošena paradigma, opterećena limitirajućim stereotipima, pa na planu njihove likovnosti ne može dati suvislije odgovore. Polazeći od činjenice da su ti spomenici samo preostali dio utonulog ili posve uništenoga kulturološkog i duhovnog konteksta, poglavito u prostoru njihova pojavljivanja, u ovom se članku nastoji doći do njegove rekonstrukcije. U tom smislu pokazuju se reljefni prizori na kvalitetnije urađenim spomenicima kao poliptihalne kompozicije prelomljene po stranama kamenoga kubusa. Svojom likovnom ravnotežom i orijentacijom predstavljaju se one kao označitelji posve receptivnih značenja.
Prepoznavanje nekoliko reljefnih predstava s pojedinačnih spomenika u tradicijama srednjovjekovne kršćanske likovnosti pokazuje se kako je spomenuta rekonstrukcija posve moguća i učinkovita. U tom smislu središnji dio kompozicije na spomeniku iz Podgradinja u Gornjem Hrasnu predstavom suprotstavljenih ptica u zabatu varira simbolični prikaz Kristova uskrsnuća, čije je izvorno nadahnuće s ravenitanskih sarkofaga stiglo i na nekropole donje Hercegovine. Reljefna predstava ispod toga zabata, u kojoj medvjeda napada vitez križolikim oružjem, a njegovu glavu obuhvaća križ od ljiljana, prepoznaje se usporedbom sa sličnom predstavom iz gotičkog oslikanoga kodeksa Speculim humanae salvationis ( Hs 2505) Kristov silazak u limb.
Ilustracija biblijske priče o Joni proroku, koja je održavala reminiscenciju na vjerovanje u uskrsnuće poslije smrti od najranijih kršćanskih dana, pokazuje se na spomeniku s Polica u Visočici u svojoj likovnoj devalviranosti, kao uradak neobrazovana kopiste i klesara dok kompozicija s nekropole Gvozno, koja ga je nadahnula, upućuje na kvalitetnu kopiju kojom se klesar služio s nekog vrlo arhaičnog predloška.
Bijeg Svete Obitelji u Egipat sa spomenika iz Međugorja kod Glumine, što je do sada jedini poznati primjer u ornamentici kasnosrednjovjekovnih spomenika, podudaran u svojem osnovnom motivskom repertoaru s najpoznatijim tradicionalnim reljefnim i slikarskim predstavama iste teme, pokazuje da su stećci tijekom XV. st. otvoreni novim nadahnućima iz područja sakralne kanonizirane likovne umjetnosti. To potvrđuje i tema o proroku Joni s nekropole Gvozno, koja je potakla tek jednu za sada poznatu kopiju na Policama u Visočici.

Ključne riječi

stećci; likovnost; srednji vijek; kulturološki kontekst; simbolizam.

Hrčak ID:

243847

URI

https://hrcak.srce.hr/243847

Datum izdavanja:

1.10.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.043 *