Stručni rad

TRUDNOĆA – NEISKORIŠTENE PRILIKE ZA PREVENCIJU I INTERVENCIJU U PATRONAŽNOJ SLUŽBI

IRIS JERONČIĆ TOMIĆ orcid.org/0000-0002-1510-4000 ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za javno zdravstvo, Split, Hrvatska
NEDA TOMIĆ ; Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Split, Hrvatska
ASIJA ROTA ČEPRNJA ; Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
IVANA UNIĆ ; Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
MARTINA ŠUNJ ; Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
SLAVICA KOZINA ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za javno zdravstvo, Split, Hrvatska
ROSANDA MULIĆ orcid.org/0000-0003-3334-9658 ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za javno zdravstvo, Split, Hrvatska

Sažetak

Privrženošću opisujemo duboku i trajnu emocionalnu vezu s drugom osobom. Privrženošću se primarno opisuje emocionalna veza između dojenčeta i majke, iako je privrženost svojstvena cjeloživotnom ljudskom ponašanju. Obilježava ju tendencija traženja i održavanja bliskosti privrženim ljudima za vrijeme stresnih situacija. Osjećaj sigurnosti nastao iz odnosa majke i djeteta stvara osnovno povjerenje ili nepovjerenje u odnosima te određuje vjerovanje djeteta o tome kako će okolina reagirati na njegove potrebe. U razvoju privrženosti važnu ulogu ima osjetljivost majke za potrebe djeteta, usklađenost majke i djeteta, temperament djeteta, majčina sjećanja iz njezina djetinjstva kao i podržavajuća okolina. Zdravo obiteljsko funkcioniranje vrlo je važno svim članovima obitelji, osobito trudnicama. Zdravstveni sustav trudnicama pruža potporu kroz sustav preventivnih posjeta patronažne službe. Od svih zdravstvenih djelatnika patronažna sestra je jedina koja ulaskom u dom i obiteljsku sredinu trudnice ima cjelokupan uvid u moguću pojavu rizičnih čimbenika za razvoj poremećaja povezanosti majke i djeteta. Ovom intervencijom možemo preventivno djelovati u cilju očuvanja fi zičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Cilj je bio utvrditi razlike u broju predviđenih i ostvarenih preventivnih posjeta patronažne sestre trudnicama u Hrvatskoj. Analiza je napravljena po županijama Republike Hrvatske i na razini cijele Hrvatske. Korišteni su podatci o zdravstvenoj zaštiti trudnica, babinjača i djece do godinu dana života objavljeni u hrvatskim zdravstveno-statističkim ljetopisima i izvješću o prirodnom kretanju stanovništva Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 1995. do 2018. godine. Prikazan je broj posjeta patronažne sestre trudnicama i djeci do godine dana života te razlika broja posjeta u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 23 godine. Očevidan je značajan pad broja živorođenih, ali isto tako i pad broja posjeta trudnicama, a tendencija pada se nastavlja. U promatranom razdoblju prosječan broj trudnica (nakon 16. tjedna trudnoće) bez ijednog patronažnog posjeta je 42,5 %, a posljednjih godina taj postotak raste. Tako se propušta prilika da se toj osjetljivoj skupini pruži makar taj segment socijalne i stručne potpore i pomoći. Nije iskorišten prostor nastao smanjenjem broja trudnica za povećanje obuhvata posjetom patronažne sestre makar jednom u trudnoći. Broj posjeta babinjačama i novorođenčadi raste, dok broj posjeta trudnicama pada, pa je 2018. godine bez ijednog patronažnog posjeta bilo 62,1 % trudnica u Hrvatskoj. Zaključuje se kako nije iskorišten prostor nastao smanjenjem broja trudnica za povećanje obuhvata posjetom patronažne sestre makar jednom u trudnoći, a nakon 16. tjedna trudnoće. Patronažna zaštita trudnica nije dostigla predviđeni standard zdravstvene zaštite.

Ključne riječi

patronažna djelatnost; trudnice; organizacija zdravstvene zaštite; Hrvatska

Hrčak ID:

244548

URI

https://hrcak.srce.hr/244548

Datum izdavanja:

6.10.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.604 *