Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ured EJT-a i njegova koordinacija s nacionalnim tijelima kaznenog progona: hrvatska perspektiva

Elizabeta Ivičević Karas orcid id orcid.org/0000-0001-5279-3709 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 263 Kb

str. 287-301

preuzimanja: 321

citiraj


Sažetak

U članku se razmatraju određeni teorijski i praktični problemi vezani uz koordinaciju između Ureda EJT-a i nacionalnih tijela kaznenog progona promatrani iz hrvatske perspektive. Budući da će se istrage Ureda EJT-a provoditi prema nacionalnom pravu, njihova učinkovitost ovisit će o učinkovitosti nacionalnih pravnih sustava, ali i o učinkovitosti koordinacije Ureda EJT-a s nacionalnim vlastima. Dva osnovna načela reguliraju koordinaciju između Ureda EJT-a i nadležnih nacionalnih tijela kaznenog progona: načelo podijeljene nadležnosti i načelo lojalne suradnje, koja zahtijevaju da Ured EJT-a i nacionalna tužiteljstva rade zajedno i s istim
ciljevima, što podrazumijeva međusobno povjerenje, lojalnost i intenzivnu komunikaciju. Ipak, u odnosu na nacionalna tijela kaznenog progona, Ured EJT-a ima prvenstvenu nadležnost, koja se odražava kroz njegovo pravo evokacije. U članku se ističe nekoliko problema koje je moguće očekivati u koordinaciji Ureda EJT-a i državnog odvjetništva kao nacionalnog tijela kaznenog progona u kontekstu prava evokacije Ureda EJT-a te se traži odgovor na pitanje bi li primjena načela komplementarnosti pomogla u njihovu rješavanju. Analiza je najprije obuhvatila problematiku koordinacije delegiranih europskih tužitelja s domaćom policijom, potom problematiku koordinacije Ureda EJT-a i državnog odvjetništva s obzirom na propisane rokove za provođenje istrage i podizanje optužnice te problematiku vezanu uz utvrđivanje iznosa štete financijskim interesima Europske unije, koji je ključni element u odlučivanju o tom hoće li Ured EJT-a koristiti svoje pravo evokacije, odnosno određeni predmet uputiti hrvatskom državnom odvjetništvu kao nadležnom nacionalnom tijelu, ili to neće učiniti. Provedena analiza pokazuje da načelo komplementarnosti može biti koristan alat u reguliranju koordinacije između EPPO-a i hrvatskog državnog odvjetništva kada Ured EJT-a mora odlučiti hoće li koristiti svoje pravo evokacije, premda bi postojeće jezične prepreke mogle umanjiti njegovu praktičnu korisnost.

Ključne riječi

Ured EJT-a, nacionalna tijela kaznenog progona; državno odvjetništvo; koordinacija; podijeljena nadležnost; lojalna suradnja; načelo komplementarnosti; pravo evokacije

Hrčak ID:

244940

URI

https://hrcak.srce.hr/244940

Datum izdavanja:

15.10.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.427 *