Pregledni rad
Ured europskog javnog tužitelja i hrvatsko kazneno pravosuđe: implementacijski zahtjevi i moguća rješenja
Marin Bonačić
orcid.org/0000-0001-9951-0921
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Ured europskog javnog tužitelja osnovan je 2017. godine, čime je uspješno završen zakonodavni postupak koji je započeo još 2013. godine. Ured EJT-a je zamišljen kao tijelo EU-a koje ima pravnu osobnost i funkcionira kao jedinstven ured s decentraliziranom strukturom, koji
osim na centralnoj razini djeluje i u sudjelujućim državama članicama EU-a. Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja postavlja pred nacionalne pravne sustave tih država određene implementacijske obveze. Iako su uredbe pravni akti EU-a koji su obvezujući u cijelosti i izravno se primjenjuju, Uredba o Uredu EJT-a ipak zahtijeva određene intervencije u svrhu imple nije njome uređeno, propisuje određene minimalne istražne ovlasti koje države trebaju osigurati Uredu EJT-a te se opredjeljuje za model tužiteljske istrage. U radu se razmatraju implementacijski zahtjevi koje Uredba postavlja pred hrvatski kaznenopravni sustav, osobito u pogledu implementacije ustroja Ureda i njegove stvarne nadležnosti te implementacije njegovih tužiteljskih i istražnih ovlasti. Analiza je pokazala da je položaj
državnog odvjetnika u hrvatskom kaznenom postupku u velikoj mjeri sukladan zahtjevima iz Uredbe. Međutim implementacijskim odredbama trebat će integrirati delegirane europske tužitelje u hrvatski kaznenopravni sustav, odnosno urediti im položaj unutar strukture Državnog odvjetništva RH, stvarnu i mjesnu nadležnost sudova nadležnih za njihove predmete te tijelo koje će odlučivati u slučaju neslaganja oko nadležnosti. Uz to delegiranim europskim tužiteljima trebat će osigurati ovlasti koje imaju nacionalni državni odvjetnici. U samom kaznenom
postupku trebat će razriješiti pitanje ovlasti Ureda za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti te uskladiti zakonske rokove koji obvezuju državne odvjetnike u prethodnom postupku s osobitostima postupanja delegiranih europskih tužitelja. Za razliku od toga postojeće istražne mjere u skladu su sa zahtjevima iz Uredbe te nisu potrebne implementacijske odredbe
o tome. U odnosu na sve navedeno u radu se razmatra što je do sada napravljeno, daje se osvrt na predložena rješenja, iznose se dostupna komparativnopravna rješenja te se daju prijedlozi za rješenje nekih od zahtjeva.
Ključne riječi
Ured europskog javnog tužitelja; delegirani europski tužitelji; europski tužitelji; implementacija Uredbe o Uredu EJT-a; Hrvatska
Hrčak ID:
244941
URI
Datum izdavanja:
15.10.2020.
Posjeta: 1.809 *