Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Novo izdvojeni potencijal unutar konvencionalnih plinonosnih pijesaka pleistocena (Prospekt Ida D – Sjeverni Jadran)

Davorin Balić orcid id orcid.org/0000-0002-4342-6488 ; INA-Industrija nafte, d.d.
Barbara Nagl ; INA – Industrija nafte d.d.
Laura Feher Lončar ; INA – Industrija nafte d.d.
Vesna Hrženjak ; INa – Industrija nafte d.d.
Snježana Blažeković Smojić ; Ina – Industrija nafte d.d.


Puni tekst: hrvatski pdf 3.846 Kb

str. 42-52

preuzimanja: 184

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadrana traje gotovo 50 godina. Prvo plinsko otkriće, polje Ivana ostvareno je 1973. godine u turbiditnim pijescima pleistocena. Sljedeća komercijalna otkrića potvrdila su veliki potencijal ležišta biogenog plina. Gotovo sva otkrivena plinska polja na hrvatskoj strani Jadrana nalaze se u njegovom sjevernom dijelu, odnosno u istočnom dijelu Padske depresije. Do sada je snimljeno 6500 km2 3D seizmike visoke kvalitete čije su interpretacije i analize dovele do novih otkrića plina i bolje definicije postojećih polja. Intenzivnim istraživanjem izrađeno je 112 istražnih bušotina te je otkriveno je 20 plinskih akumulacija, od kojih je 11 privedeno proizvodnji. Preko 90% otkrivenog plina nalazi se u turbiditnim pješčanim ležištima formacije Carola po talijanskoj, odnosno formacije Ivana po hrvatskoj nomenklaturi. Iako se činilo da su sve značajnije akumulacije već otkrivene, uzimajući u obzir činjenicu da eksploatacija plina osjetno pada te da u recentnom razdoblju nije bilo značajnih istražnih radnji, pokrenut je istraživački projekt uz upotrebu najsuvremenijih geofizičkih metoda. Detaljnom interpretacijom i analizom seizmičkih podataka pokušalo se pronaći moguće preostale akumulacije plina koje ranije nisu uočene ili izdvojene unutar formacije Carola kao glavnog play-a te unutar pleistocenskih deltnih kanala i lobova formacije Ravenna kao sekundarnog play-a. Jedan od rezultata istraživanja je izdvajanje prospeka Ida D koji je udaljen 7 km jugoistočno od polja Ida. Potencijalna su ležišta u korelaciji sa ležištima polja Ida i Marica te predstavljaju tipične turbiditne pijeske sjevernoga Jadrana zasićene plinom. Prospekt je strukturiran iznad karbonatnog uzdignuća poput većine jadranskih plinskih polja. Na seizmičkim podacima uočeni su direktni indikatori ugljikovodika (eng. DHI – direct hydrocarbon indicators) pull down, bright spot, dim spot i phase reversal, a također je dobiven vrlo dobar odziv seizmičkih atributa koji indiciraju sadržaj ugljikovodika - RMS (Root Mean Square) amplituda, Instantaneous Amplitude, Instantaneous Frequency i Sweetness. Izdvojena je seizmička anomalija površine 17 km2, izduženog oblika pružanja SZ-JI s dvije kulminacije. Pronalazak prospekta Ida D, kao i više manjih prospekata unutar formacija Carola i Ravenna daje dodatni poticaj za daljnje istraživanje te je shodno tome pokrenuta reobrada seizmike koja će omogućiti i korištenje pre-stack seizmičkih podataka u svrhu umanjivanja geološkog rizika izdvojenih prospekata.

Ključne riječi

Sjeverni Jadran, biogeni plin, formacija Carola, turbiditni pijesci, seizmički atributi, seizmička anomalija

Hrčak ID:

245317

URI

https://hrcak.srce.hr/245317

Posjeta: 490 *




Nedavnom revizijom plinskog potencijala sjevernog Jadrana, unutar koncesije „Sjeverni Jadran“ na njenom jugoistočnom rubu otkrivena je značajna seizmička anomalija iznad strukturnog uzdignuća udaljenog 7 kilometara jugoistočno od plinskog polja Ida, odnosno 35 km od polja Marica (Slika 1.1). Polje Ida je udaljeno oko 50 km od Pule, odnosno oko 30 km od najvećeg jadranskog plinskog polja Ivana. Plinsko polje Ida sastoji se od tri strukturna uzdignuća imenovanih A, B i C. S obzirom na blizinu, korelaciju horizonata i strukturnu povezanost, u tom kontekstu se četvrto strukturno uzdignuće nazvano Ida D može smatrati dijelom spomenutog plinskog polja Ida. Plinsko polje Ida otkriveno je istražnom bušotinom Jadran-15/1 1978. godine unutar slabo vezanih pijesaka formacije Carola. Tijekom druge istražne faze između 1980. i 1989. godine u području polja Ida izrađeno je osam bušotina od kojih su pet pronašle plin unutar turbiditnih taložina formacije Carola u dubinama od 550 do 1100 m. Dodatna istražna bušotina Ida-2 (2000. godine) potvrdila je ležišta PLQ1-D4 i PLQ1-D7 kao najvažnija na strukturnom uzdignuću Ida C. Na temelju interpretacije bušotinskih podataka i seizmike snimljene 1997. godine izrađeni su geološki i dinamički modeli i načinjen je optimalni razradni scenarij. Polje Ida podijeljeno je na tri zasebne cjeline A, B i C na temelju strukturnih, sedimentoloških i hidrodinamskih obilježja. 2004. i 2005. godine izbušeno je šest razradnih bušotina te se s pridobivanjem započelo 2006. godine. Trenutno se proizvodi plin s tri bušotine iz pet ležišta. Interpretacijom anomalije iznad strukturnog uzdignuća imenovanog Ida D, na temelju bušotinskih i seizmičkih podataka utvrđena je korelacija sa ležištem PLQ1-D3 iz kojega se proizvodi na susjednoj strukturi Ida C te na polju Marica. Površina izdvojene seizmičke anomalije iznosi 17 km2. Bušenjem prospekta može se očekivati pronalazak biogenog plina (>99% metana) unutar slabo vezanih turbiditnih pijesaka. Ispod predviđenog ležišta PLQ1-D3 nije isključena prisutnost dodatnih plinom zasićenih ležišta koji zbog nedovoljno jasne seizmičke slike ne pokazuju izraženu anomaliju. Dubina mora u području prospekta je oko 60 m, dok se prospekt nalazi na dubini od 790 m.

naftaiplin-42-52-g1.png naftaiplin-42-52-g2.png naftaiplin-42-52-g3.png naftaiplin-42-52-g4.png naftaiplin-42-52-g5.png naftaiplin-42-52-g6.png naftaiplin-42-52-g7.png naftaiplin-42-52-g8.png naftaiplin-42-52-g9.png naftaiplin-42-52-g10.png naftaiplin-42-52-g11.png naftaiplin-42-52-g12.png naftaiplin-42-52-g13.png naftaiplin-42-52-g14.png naftaiplin-42-52-g15.png naftaiplin-42-52-g16.png

References

1. 

, author. 2013. "Ida Gas Field Reservoir Study and Field Revitalisation". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

2. 

, author. 2017. "Marica Gas Field Reservoir Study Revision". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

3. 

, author. 2008. "Offshore Croatia, Geological Homogenization of the Plio-Pleistocene Sequences Phase 1". INAGIP, Fond stručne dokumentacije. ():

4. 

, author. 2000. "Well Ida 2 (Croatia), Sedimentological, Petrographycal and Petrophysical Study on Bottom Hole Core sand Interpretation of Well Logs". ENI/INA, Fond stručne dokumentacije. ():

5. 

, author. 2015. "Elaborat o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran, plinsko polje Ida". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

6. 

, author. 2015. "Elaborat o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Marica, plinsko polje Marica". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

7. 

, author. 2001. "Geokemijska studija kvartarni i tercijarni sedimenti na proširenom prostoru Aiza-Laura bloka". INAGIP, Fond stručne dokumentacije. ():

8. 

Tomljenović B. , author. 2014. "Contribution to the Reconstruction of Tectono-sedimentary Evolution in a part of the Southern Adriatic Offshore". RGNF/INA, Fond stručne dokumentacije. ():

9. 

Bucković D. , author. 2006. "EBook Historijska geologija 2.". Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu – Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis. ():

10. 

Cazzini F., ; Dal Zotto O., ; Fantoni R., ; Ghielmi M., ; Ronchi P., ; Scotti P. , authors. 2015. "Oil and Gas in the Adriatic Foreland, Italy". Journal of Petroleum Geology . 38(3):255–279

11. 

Malvić T., ; Đureković M., ; Šikonja Ž., ; Čogelja Z., ; Ilijaš T., ; Kruljac I. , authors. 2011. "Exploration and production activities in northern Adriatic Sea (Croatia), successful joint venture INA (Croatia) and ENI (Italy)". Nafta . 62(9-10):293–296


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.