Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 40. No. 165., 2020.

Stručni rad

Novo izdvojeni potencijal unutar konvencionalnih plinonosnih pijesaka pleistocena (Prospekt Ida D – Sjeverni Jadran)

Davorin Balić orcid id orcid.org/0000-0002-4342-6488 ; INA-Industrija nafte, d.d.
Barbara Nagl ; INA – Industrija nafte d.d.
Laura Feher Lončar ; INA – Industrija nafte d.d.
Vesna Hrženjak ; INa – Industrija nafte d.d.
Snježana Blažeković Smojić ; Ina – Industrija nafte d.d.

Puni tekst: hrvatski pdf 3.846 Kb

str. 42-52

preuzimanja: 405

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadrana traje gotovo 50 godina. Prvo plinsko otkriće, polje Ivana ostvareno je 1973. godine u turbiditnim pijescima pleistocena. Sljedeća komercijalna otkrića potvrdila su veliki potencijal ležišta biogenog plina. Gotovo sva otkrivena plinska polja na hrvatskoj strani Jadrana nalaze se u njegovom sjevernom dijelu, odnosno u istočnom dijelu Padske depresije. Do sada je snimljeno 6500 km2 3D seizmike visoke kvalitete čije su interpretacije i analize dovele do novih otkrića plina i bolje definicije postojećih polja. Intenzivnim istraživanjem izrađeno je 112 istražnih bušotina te je otkriveno je 20 plinskih akumulacija, od kojih je 11 privedeno proizvodnji. Preko 90% otkrivenog plina nalazi se u turbiditnim pješčanim ležištima formacije Carola po talijanskoj, odnosno formacije Ivana po hrvatskoj nomenklaturi. Iako se činilo da su sve značajnije akumulacije već otkrivene, uzimajući u obzir činjenicu da eksploatacija plina osjetno pada te da u recentnom razdoblju nije bilo značajnih istražnih radnji, pokrenut je istraživački projekt uz upotrebu najsuvremenijih geofizičkih metoda. Detaljnom interpretacijom i analizom seizmičkih podataka pokušalo se pronaći moguće preostale akumulacije plina koje ranije nisu uočene ili izdvojene unutar formacije Carola kao glavnog play-a te unutar pleistocenskih deltnih kanala i lobova formacije Ravenna kao sekundarnog play-a. Jedan od rezultata istraživanja je izdvajanje prospeka Ida D koji je udaljen 7 km jugoistočno od polja Ida. Potencijalna su ležišta u korelaciji sa ležištima polja Ida i Marica te predstavljaju tipične turbiditne pijeske sjevernoga Jadrana zasićene plinom. Prospekt je strukturiran iznad karbonatnog uzdignuća poput većine jadranskih plinskih polja. Na seizmičkim podacima uočeni su direktni indikatori ugljikovodika (eng. DHI – direct hydrocarbon indicators) pull down, bright spot, dim spot i phase reversal, a također je dobiven vrlo dobar odziv seizmičkih atributa koji indiciraju sadržaj ugljikovodika - RMS (Root Mean Square) amplituda, Instantaneous Amplitude, Instantaneous Frequency i Sweetness. Izdvojena je seizmička anomalija površine 17 km2, izduženog oblika pružanja SZ-JI s dvije kulminacije. Pronalazak prospekta Ida D, kao i više manjih prospekata unutar formacija Carola i Ravenna daje dodatni poticaj za daljnje istraživanje te je shodno tome pokrenuta reobrada seizmike koja će omogućiti i korištenje pre-stack seizmičkih podataka u svrhu umanjivanja geološkog rizika izdvojenih prospekata.

Ključne riječi

Sjeverni Jadran; biogeni plin; formacija Carola; turbiditni pijesci; seizmički atributi; seizmička anomalija

Hrčak ID:

245317

URI

https://hrcak.srce.hr/245317

Datum izdavanja:

21.10.2020.

Posjeta: 1.250 *

Publication date: 21 September 2020

Volume: 40

Issue: 165.

Pages: 42-52

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: Sjeverni Jadran

Keyword: biogeni plin

Keyword: formacija Carola

Keyword: turbiditni pijesci

Keyword: seizmički atributi

Keyword: seizmička anomalija

Keywords:

Keyword: North Adriatic

Keyword: biogenic gas

Keyword: Carola Formation

Keyword: turbidic sands

Keyword: seismic attributes

Keyword: seismic anomaly

Novo izdvojeni potencijal unutar konvencionalnih plinonosnih pijesaka pleistocena (Prospekt Ida D – Sjeverni Jadran)

Translated Title (en): Newly identified potential within conventional gas bearing Pleistocene sands (Ida D Prospect – North Adriatic)

[ORCID] Davorin Balić[1]

Email: davorin.balic@ina.hr

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Davorin Balić[*][1]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Barbara Nagl[*][2]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Laura Feher Lončar[*][3]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Vesna Hrženjak[*][4]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Snježana Blažeković Smojić[*][5]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Ines Vlahov[*][6]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Augustin Krešić[*][7]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Josip Bubnić[*][8]

 

INA-Industrija nafte, d.d. INA-Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Davorin Balić,INA-Industrija nafte, d.d.,Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb davorin.balic@ina.hr

Abstract

Istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadrana traje gotovo 50 godina. Prvo plinsko otkriće, polje Ivana ostvareno je 1973. godine u turbiditnim pijescima pleistocena. Sljedeća komercijalna otkrića potvrdila su veliki potencijal ležišta biogenog plina. Gotovo sva otkrivena plinska polja na hrvatskoj strani Jadrana nalaze se u njegovom sjevernom dijelu, odnosno u istočnom dijelu Padske depresije. Do sada je snimljeno 6500 km2 3D seizmike visoke kvalitete čije su interpretacije i analize dovele do novih otkrića plina i bolje definicije postojećih polja. Intenzivnim istraživanjem izrađeno je 112 istražnih bušotina te je otkriveno je 20 plinskih akumulacija, od kojih je 11 privedeno proizvodnji. Preko 90% otkrivenog plina nalazi se u turbiditnim pješčanim ležištima formacije Carola po talijanskoj, odnosno formacije Ivana po hrvatskoj nomenklaturi. Iako se činilo da su sve značajnije akumulacije već otkrivene, uzimajući u obzir činjenicu da eksploatacija plina osjetno pada te da u recentnom razdoblju nije bilo značajnih istražnih radnji, pokrenut je istraživački projekt uz upotrebu najsuvremenijih geofizičkih metoda. Detaljnom interpretacijom i analizom seizmičkih podataka pokušalo se pronaći moguće preostale akumulacije plina koje ranije nisu uočene ili izdvojene unutar formacije Carola kao glavnog play-a te unutar pleistocenskih deltnih kanala i lobova formacije Ravenna kao sekundarnog play-a. Jedan od rezultata istraživanja je izdvajanje prospeka Ida D koji je udaljen 7 km jugoistočno od polja Ida. Potencijalna su ležišta u korelaciji sa ležištima polja Ida i Marica te predstavljaju tipične turbiditne pijeske sjevernoga Jadrana zasićene plinom. Prospekt je strukturiran iznad karbonatnog uzdignuća poput većine jadranskih plinskih polja. Na seizmičkim podacima uočeni su direktni indikatori ugljikovodika (eng. DHI – direct hydrocarbon indicators) pull down, bright spot, dim spot i phase reversal, a također je dobiven vrlo dobar odziv seizmičkih atributa koji indiciraju sadržaj ugljikovodika - RMS (Root Mean Square) amplituda, Instantaneous Amplitude, Instantaneous Frequency i Sweetness. Izdvojena je seizmička anomalija površine 17 km2, izduženog oblika pružanja SZ-JI s dvije kulminacije. Pronalazak prospekta Ida D, kao i više manjih prospekata unutar formacija Carola i Ravenna daje dodatni poticaj za daljnje istraživanje te je shodno tome pokrenuta reobrada seizmike koja će omogućiti i korištenje pre-stack seizmičkih podataka u svrhu umanjivanja geološkog rizika izdvojenih prospekata.

Translated Abstract

The exploration of hydrocarbons in the Croatian part of the Adriatic has been ongoing for almost 50 years. The first gas discovery, Ivana field, was realized in 1973 in turbiditic sands of the Pleistocene age. Following commercial discoveries confirmed great potential of biogenic gas deposits. Almost all of the discovered gas fields on the Croatian side of the Adriatic are located in its northern part, i.e. in the eastern part of Po depression. Total of 6500 sqkm of high quality 3D seismic was acquired so far. Quality 3D seismic enabled interpretation and analyses subsequently leading to new discoveries and a better definition of existing fields. Intense exploration revealed a total of 20 gas accumulations, of which 11 fields are in production. Over 90% of the discovered gas is found in turbiditic sands of the Carola Formation (Italian nomenclature), i.e. Ivana Formation (Croatian nomenclature). Although it seemed that all significant quantities were already found, taking into account the fact that exploitation activity reduced notably and that there was no recent exploration activities, the new project was conducted with the use of state-of-the-art methods. With detailed seismic interpretations and attribute analysis an attempt was made to find possible remaining prospects that were omitted in previous exploration activities within Carola Formation, as a main play and also within Pleistocene deltaic channels and lobes of Ravenna Formation, as a secondary play. One of the newly defined prospects is Ida D located 7 km southeast of Ida Field. Potential reservoirs are correlative with Ida and Marica field gas producing layers. They represent a typical stacked turbidite gas bearing sands of Carola Formation. The prospect is draping over above Mesozoic carbonate basement high like most of the North Adriatic gas fields. On seismic data DHI (Direct Hydrocarbon Indicators) like pull down, bright spot dim spot and phase reversal were observed, very good seismic attributes response was obtained and elongated seismic anomaly in NW-SE direction was extracted. Prospect area is 17 sqkm with two culminations defined. Finding of the Ida D prospect and others within the Carola and Ravenna Formations encourages the further exploration and has triggered a seismic reprocessing of entire 3D volume that will enable the use of pre-stack seismic data for the purpose of the further prospect de-risking.

Nedavnom revizijom plinskog potencijala sjevernog Jadrana, unutar koncesije „Sjeverni Jadran“ na njenom jugoistočnom rubu otkrivena je značajna seizmička anomalija iznad strukturnog uzdignuća udaljenog 7 kilometara jugoistočno od plinskog polja Ida, odnosno 35 km od polja Marica (Slika 1.1). Polje Ida je udaljeno oko 50 km od Pule, odnosno oko 30 km od najvećeg jadranskog plinskog polja Ivana. Plinsko polje Ida sastoji se od tri strukturna uzdignuća imenovanih A, B i C. S obzirom na blizinu, korelaciju horizonata i strukturnu povezanost, u tom kontekstu se četvrto strukturno uzdignuće nazvano Ida D može smatrati dijelom spomenutog plinskog polja Ida. Plinsko polje Ida otkriveno je istražnom bušotinom Jadran-15/1 1978. godine unutar slabo vezanih pijesaka formacije Carola. Tijekom druge istražne faze između 1980. i 1989. godine u području polja Ida izrađeno je osam bušotina od kojih su pet pronašle plin unutar turbiditnih taložina formacije Carola u dubinama od 550 do 1100 m. Dodatna istražna bušotina Ida-2 (2000. godine) potvrdila je ležišta PLQ1-D4 i PLQ1-D7 kao najvažnija na strukturnom uzdignuću Ida C. Na temelju interpretacije bušotinskih podataka i seizmike snimljene 1997. godine izrađeni su geološki i dinamički modeli i načinjen je optimalni razradni scenarij. Polje Ida podijeljeno je na tri zasebne cjeline A, B i C na temelju strukturnih, sedimentoloških i hidrodinamskih obilježja. 2004. i 2005. godine izbušeno je šest razradnih bušotina te se s pridobivanjem započelo 2006. godine. Trenutno se proizvodi plin s tri bušotine iz pet ležišta. Interpretacijom anomalije iznad strukturnog uzdignuća imenovanog Ida D, na temelju bušotinskih i seizmičkih podataka utvrđena je korelacija sa ležištem PLQ1-D3 iz kojega se proizvodi na susjednoj strukturi Ida C te na polju Marica. Površina izdvojene seizmičke anomalije iznosi 17 km2. Bušenjem prospekta može se očekivati pronalazak biogenog plina (>99% metana) unutar slabo vezanih turbiditnih pijesaka. Ispod predviđenog ležišta PLQ1-D3 nije isključena prisutnost dodatnih plinom zasićenih ležišta koji zbog nedovoljno jasne seizmičke slike ne pokazuju izraženu anomaliju. Dubina mora u području prospekta je oko 60 m, dok se prospekt nalazi na dubini od 790 m.

naftaiplin-42-52-g1.png naftaiplin-42-52-g2.png naftaiplin-42-52-g3.png naftaiplin-42-52-g4.png naftaiplin-42-52-g5.png naftaiplin-42-52-g6.png naftaiplin-42-52-g7.png naftaiplin-42-52-g8.png naftaiplin-42-52-g9.png naftaiplin-42-52-g10.png naftaiplin-42-52-g11.png naftaiplin-42-52-g12.png naftaiplin-42-52-g13.png naftaiplin-42-52-g14.png naftaiplin-42-52-g15.png naftaiplin-42-52-g16.png

References

1. 

, author. 2013."Ida Gas Field Reservoir Study and Field Revitalisation". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

2. 

, author. 2017."Marica Gas Field Reservoir Study Revision". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

3. 

, author. 2008."Offshore Croatia, Geological Homogenization of the Plio-Pleistocene Sequences Phase 1". INAGIP, Fond stručne dokumentacije. ():

4. 

, author. 2000."Well Ida 2 (Croatia), Sedimentological, Petrographycal and Petrophysical Study on Bottom Hole Core sand Interpretation of Well Logs". ENI/INA, Fond stručne dokumentacije. ():

5. 

, author. 2015."Elaborat o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran, plinsko polje Ida". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

6. 

, author. 2015."Elaborat o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Marica, plinsko polje Marica". INA, Fond stručne dokumentacije. ():

7. 

, author. 2001."Geokemijska studija kvartarni i tercijarni sedimenti na proširenom prostoru Aiza-Laura bloka". INAGIP, Fond stručne dokumentacije. ():

8. 

Tomljenović B. , author. 2014."Contribution to the Reconstruction of Tectono-sedimentary Evolution in a part of the Southern Adriatic Offshore". RGNF/INA, Fond stručne dokumentacije. ():

9. 

Bucković D. , author. 2006."EBook Historijska geologija 2.". Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu – Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis. ():

10. 

Cazzini F.; ; Dal Zotto O.; ; Fantoni R.; ; Ghielmi M.; ; Ronchi P.; ; Scotti P. , authors. 2015."Oil and Gas in the Adriatic Foreland, Italy". Journal of Petroleum Geology . 38(3):255–279

11. 

Malvić T.; ; Đureković M.; ; Šikonja Ž.; ; Čogelja Z.; ; Ilijaš T.; ; Kruljac I. , authors. 2011."Exploration and production activities in northern Adriatic Sea (Croatia), successful joint venture INA (Croatia) and ENI (Italy)". Nafta . 62(9-10):293–296

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.