Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Sanacija zatvorenih i napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na prostoru Varaždinske županije

Melita Srpak ; Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje
Darko Pavlović orcid id orcid.org/0000-0002-0064-0900 ; Plinacro d.o.o.


Puni tekst: hrvatski pdf 1.825 Kb

str. 63-72

preuzimanja: 386

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Rudarski radovi imaju značajan i dugotrajan utjecaj na okoliš čak i nakon završetka eksploatacije mineralne sirovine. Zato je potrebno provesti tehničko uređenje (sanaciju) kopa a po potrebi i biološku rekultivaciju ili drugi, prihvatljivi oblik prenamjene, kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Štetni utjecaji se očituju, dominantno u obliku narušavanja površine terena, promjene krajobraza, onečišćenja tla, vode, zraka i mnogih drugih utjecaja na sastavnice okoliša (flora, fauna, promet). Općenito, nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge. Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti vrijeme eksploatacija, čije korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima. Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja.
U ovom radu analizirat će se stanje napuštenih lokacija eksploatacijskih polja (napuštenih kopova) mineralnih sirovina iz prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, te njihova odgovarajuća namjena u cilju sanacije, odnosno buduće korištenje prostora. Namjena prostora površinskih kopova za područje Varaždinske županije je različita: gospodarska, poljoprivredna, turistička, sportsko-rekreacijska. Za koju vrstu sadržaja će degradirani prostor po završetku eksploatacije biti namijenjen, ovisi o njegovoj veličini, izgledu, položaju u prostoru, udaljenosti od naselja, poljoprivrednih, šumskih, riječnih područja što je prikazano u radu.

Ključne riječi

mineralne sirovine, eksploatacijska polja, površinski kopovi, sanacija prostora, redovna sanacija, Varaždinska županija

Hrčak ID:

245321

URI

https://hrcak.srce.hr/245321

Posjeta: 763 *




Značajni rast i razvoj građevinske industrije, te postupni oporavak prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj temelji se na održivom gospodarenju mineralnim sirovinama te uvođenju novih ekoloških prihvatljivih tehnologija koje predstavljaju osnovu graditeljstva kao i sirovina za industrijsku preradu. Statistički gledano, eksploatacijska polja mineralnih sirovina ne obuhvaćaju veliku površinu u Republici Hrvatskoj, ali s obzirom na način pridobivanja, imaju znatan utjecaj na prirodu, odnosno na biološku i posebno krajobraznu raznolikost. Prema podacima Ministarstva gospodarstva Uprave za rudarstvo iz 2013. godine u Republici Hrvatskoj ima 759 eksploatacijskih polja (Rudarsko - geološka studija Varaždinske županije „Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 29/16). Prema vrsti mineralne sirovine koja se otkopava ili će se otkopavati osnovom potvrđenih eksploatacijskih rezervi, odobrena eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj prikazana u tablici 1. Na prostoru Varaždinske županije ukupna površina eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina iznosi 547,76 ha od čega 0,18 % iznosi udio ukupnih površina pod eksploatacijskim poljima u Republici Hrvatskoj tablica 2. i slika 1. Prema saznanjima osnovnih, regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na području Varaždinske županije dominantne su nemetalne mineralne sirovine. Samo manji dio je istražen i predstavlja istražene, odnosno eksploatacijske rezerve. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka, olova, mangana i željeza, no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju ekonomičnost eksploatacije. U prošlosti se eksploatirao ugljen, no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena, mrkog ugljena na potezu Lepoglava - Beletinec - Varaždinske Toplice i Podrute - Ivanovo Polje - Drenovec. Na prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog građevinskog kamena, šljunka i pijeska, te opekarske gline. („Prostorni plan Varaždinske županije“ Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 8/00, 29/06 i 16/09). Zaključkom Županijske skupštine (objavljen u „Službenom vjesniku Varaždinske županije“ br. 29/16.) kojim je usvojena Rudarsko – geološka studija Varaždinske županije određivanje lokacija za buduće istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina nije moguće osigurati svagdje u prostoru jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji utječu na izbor potencijalnih lokacija i njihovu veličinu. Kod odabira lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina potrebno se uskladiti sa zahtjevima zaštite prirode, okoliša, i kulturno povijesne baštine, pri čemu je od najvećeg prioriteta zaštita ležišta pitke vode. Studija predstavlja polazište za aktivnosti planiranja i odobravanja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, te za sanaciju napuštenih/zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja. Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine) i istraživanja na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, na području Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeće grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću: 1. Nemetalne mineralne sirovine: a) ciglarska glina 757,2 km2 b) tuf 623,4 km2 c) bentonitna glina 401,2 km2 d) građevni pijesak i šljunak 337,0 km2 e) mineralne sirovine za proizvodnju cementa 296,7 km2 f) tehničko-građevni kamen 269,9 km2 g) karbonatna sirovina za industrijsku preradu 129,8 km2 h) kremeni pijesak 111,6 km2 i) arhitektonsko-građevni kamen 69,5 km2 j) silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradu 16,0 km2 2. Energetske mineralne sirovine: a) ugljen (smeđi ugljen, lignit) 557, 8 km2 b) geotermalne vode iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe c) ugljikovodici (nafta i prirodni plin, plinski kondenzat); podijeljeno na blokove; Varaždinska županija manjim istočnim dijelom pripada istražnom bloku DR-2. 3. Mineralne sirovine kovina: a) kovine (olovna ruda, zlato, željezna ruda, manganska ruda, cinkova ruda) 285,9 km2 4. Geološki nedovoljno istraženi prostori: a) trenutno bez geološog potencijala (paleozojske stijene) 1,2 km2. Na području Varaždinske županije postoje brojni otvarani „ugljenokopi“, “kamenolomi”, “šljunčare”, “glinokopi” i drugi “rudarski objekti” prema potrebama graditeljstva, ali je izostala njihova sanacija i uređenje koje bi bilo prihvatljivo za okoliš jer se nije vodilo računa o oblikovanju i prenamjeni završno otkopanih prostora. Dosadašnja stanje eksploatacije mineralnih sirovina rezultirala trenutnim stanjem u kojem je eksploatacijsko polje uglavnom sinonim za krajobrazno devastirani prostor s vrlo upitnim perspektivama vezanim uz njegovu sanaciju, renaturalizaciju ili privođenje nekoj drugoj konačnoj namjeni. Sa stajališta zaštite okoliša, iskorištavanje mineralnih sirovina ima daleko najveći negativni utjecaj, kako na krajobraznu tako i biološku raznolikost, najviše zbog devastiranog prostora koji ostaje nakon zatvaranja eksploatacijskog polja. Javno mišljenje i razvoj brige za okoliš stvara negativnu sliku rudarenja u javnosti uzrokovanu napuštenim i devastiranim područjima. Zbog nedovoljne i neusuglašene zakonske podloge ovakvi prostori nakon završetka eksploatacije najčešće ostaju kao tako zvane „rane“ u okolišu (Anić-Vučinić i sur. 2017).

naftaiplin-63-72-g1.png naftaiplin-63-72-g2.png naftaiplin-63-72-g3.png naftaiplin-63-72-g4.png naftaiplin-63-72-g5.png

References

1. 

Denich A. , author. 1996. "Tehnička i biološka rekultivacija površinskih kopova mineralnih sirovina". Znanstveno-stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina. ():

2. 

Dimitrijević B. , author. 2015. "Procesna analiza i definisanje modela optimalizacije rekultivacije površinskih kopova". Tehnika-Rudarstvo, geologija i metalurgija . 66(6):947–951

3. 

Dimitrijević B. , author. 2014. "Optimalizacija upravljanja procesima rekultivacije površinskih kopova uglja". Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd. ():

4. 

, author. "Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010. – 2015. god.". Službeni vjesnik Varaždinske županije. (9):

5. 

, author. 2016. "Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnih sirovinama na području Varaždinske županije". ():

6. 

Anić - Vučinić A. , author. 2017. "Uloga procjene utjecaja zahvata na okoliš u prenamjeni eksploatacijskih polja". Inženjerstvo okoliša, Varaždin. 4():

7. 

Bruel A.S., ; Delmar Ch. , authors. 1993. "Territories, reconversion d’un site sterile". Pages Paysages. (4):214–219

8. 

Jantolek L. , author. 2019. "Uređenje plaže „Aquacity“ na jezeru Motičnjak". Završni rad, Sveučilište Sjever, Varaždin. ():

9. 

Mesec J. , author. 2009. "Mineralne sirovine, vrste i načini dobivanja". Varaždin. ():

10. 

Mesec J., ; Pranjić J. , authors. 1992. "Revitalizacija kamenoloma ‘Srednji Lipovac". Rudarsko-geološko-naftni zbornik. (4):99–104

11. 

Perić S., ; Medak J., ; Pilaš I., ; Vrbek B., ; Tijardović M. , authors. 2009. "Prvi rezultati istraživanja mogućnosti revitalizacije kamenoloma Očura i autohtonim vrstama drveća i grmlja". Šumarski list. (133):5–6

12. 

, author. "Prostorni plan Varaždinske županije". Službeni vjesnik Varaždinske županije. (8, 29, 16):

13. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Ivanca". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 6/01., 2/08., 24/12., 32/14. i 43/14. – pročišćeni tekst) 27/16.; 32/16. pročišćeni tekst, 40/16. – Zaključak o ispravci pogreške) i75/18, 90/18. - pročišćeni tekst. ():

14. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Lepoglave". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/03., 27/07. i 16A/14. 21/17, 25/17. – pročišćeni tekst. ():

15. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Lepoglave". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 6/03., 22/08., 7/10., 6/15. i 25/15. – pročišćeni tekst. ():

16. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Novog Marofa". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/02., 55/09. i 79/18. ():

17. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 5/02., 55/12. i 46/14. ():

18. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Gornji Kneginec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 12/01., 18/03., 30/03., 2/04. i 24/06. i Službeni vjesnik Općine Gornji Kneginec br. 7/13., 7/18. ():

19. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Ljubešćica". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 03/04., 39/10., 25/12. i 29/18. ():

20. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Martijanec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 19/03., 02/13., 47/18; 59/18. - pročišćeni tekst. ():

21. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Maruševec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 23/02., 27/06., 22/13. i 25/19. ():

22. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Sračinec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 29/02., 29/05. i 7/12. ():

23. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Sveti Đurđ". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/04., 25/04., 27/07., 41/07., 20/11. i 81/13. ():

24. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Trnovec Bartolovečki". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 22/00., 03/02., 06/05. i 28/12. ():

25. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Veliki Bukovec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 13/02., 16/05., 40/06. i 42/06. ():

26. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Vinica". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 18/06. i 16/11. ():

27. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Visoko". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 10/03., 15/07. i 42/10. ():

28. 

, author. "Rudarsko - geološka studija Varaždinske županije". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 29/16. ():

29. 

, author. 2009. "Strategija gospodarenja mineralnih sirovina RH". ():

30. 

, author. "Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske". Narodne novine 106/17. ():

31. 

Tušar B. , author. 2002. "Kamenolomi i okoliš". Građevinar. (54):355–363

32. 

, author. 2002. "Zakon o rudarstvu ". Narodne novine 66/13, 14/14, 52/18, 115/18. ():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.