Stručni rad

MENADŽMENT RIZIKA U PROCESU KLINIČKE ZDRAVSTVENE NJEGE

AMER OVČINA ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercrgovina
ERNELA EMINOVIĆ ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercrgovina
SEBIJA IZETBEGOVIĆ ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercrgovina
JASMINA MARUŠIĆ ; Sveučilište „Vitez“ u Vitezu, Fakultet zdravstvenih studija, Vitez, Bosna i Hercegovina
DŽELILA DEDOVIĆ ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercrgovina
NADA SPASOJEVIĆ ; Sveučilište u Mostaru, Fakultet zdravstvenih studija, Mostar, Bosna i Hercegovina

Sažetak

Upravljanje rizicima u procesu sestrinske kliničke prakse je sistematičan proces koji zahtijeva stručnost i vještine u prevenciji nastanka rizika. Sigurnost bolesnika u bolnici je primarni cilj svakog pojedinca koji pruža zdravstvenu uslugu, a istodobno i same organizacije. U skladu s time neophodno je razviti strategije kojima će rizici u bolnici biti svedeni na minimum i kojima će se uspješno riješiti neželjeni događaji u praksi. Glavna hipoteza rada bila je da upravljanje rizicima u procesu zdravstvene njege ima pozitivan utjecaj na kvalitetu i sigurnost zdravstvenih usluga. Ciljevi rada bili su: 1. Utvrditi najčešće rizike koji se prijavljuju u procesu zdravstvene njege; 2. Ispitati načine i modele prevencije rizika u procesu zdravstvene njege u bolnicama; 3. Ispitati praksu i stav medicinskih sestara u procesu upravljanja rizicima i neželjenim događajima. Istraživanje je provedeno među 115 medicinskih sestara-tehničara zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, bolnicama u FBiH. U istraživanju je primijenjen originalni autorski anketni upitnik pripremljen u elektroničkom programu Google forms koji je ispitanicima bio dostupan putem osobne adrese e-pošte, a na njega su odgovarali potpuno samostalno bez utjecaja druge osobe. Usporedba rizičnih događaja u praksi pokazuje statistički značajno smanjenje u odnosu na stariju dob ispitanika (rho=-0,274; p=0,003), duži radni staž ispitanika (rho=-0,334; p=0,0001), višu stručnu spremu ispitanika (rho=-0,198; p=0,034), provođenje kategorizacije bolesnika (ro=-0,289; p=0,002), usvojene politike i postupke (rho=-0,408; p=0,0001). Na smanjenje broja neželjenih događaja za bolesnika statistički značajan utjecaj pokazali su: učestalost pregleda kože i sluznica bolesnika za vrijeme hospitalizacije (rho=-0,200; p=0,032), uporaba ljestvica za procjenu rizika od pada (rho=-0,422; p=0,0001), uporaba ljestvica za procjenu rizika za nastanak dekubitusa (rho=-0,375; p=0,0001), učestalost promjene intravenske kanile (ro=-0,204; p=0,029), učestalost kupanja bolesnika (rho=-0,355; p=0,0001) i način nutritivne procjene bolesnika koji se hrane umjetnim putem (rho=-0,327; p=0,0001). U zaključku, sigurnost bolesnika u bolnici treba biti na prvom mjestu, a od medicinskih sestara koje najviše vremena provode uz bolesnike očekuje se osiguranje uvjeta za siguran smještaj u bolničkom prostoru, uvjeta za sigurnu i kvalitetnu uslugu u procesu zdravstvene njege te primjenu standardiziranih postupaka osnovanih na znanstvenim dokazima i dokazima iz prakse. Kontinuirano izvještavanje o indikatorima kvalitete u procesu zdravstvene njege doprinosi jačanju organizacijske kulture, prevenciji rizika i neželjenih događaja te planiranju kadrova i opreme neophodne za kvalitetu procesa zdravstvene njege.

Ključne riječi

rizici; upravljanje; sestrinska praksa; zdravstvena njega; bolnice; neželjeni događaji

Hrčak ID:

245745

URI

https://hrcak.srce.hr/245745

Datum izdavanja:

6.11.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.743 *